Arheološki muzej Istre, specijalizirana muzejska ustanova u Puli koja se sustavno bavi prikupljanjem, obradbom, istraživanjem i izlaganjem arheološke građe s područja Istre. Sljednik je Gradskoga muzeja u Puli, osnovanoga 1902. u svrhu pohranjivanja bogate arheološke zbirke otkrivene 1901. u Nezakciju. Prvotno se nalazio na Usponu sv. Stjepana, nedaleko od slavoluka Sergijevaca. Preseljenjem sjedišta Istarskoga društva za arheologiju i zavičajnu povijest i prijenosom dijela arheološkoga inventara iz Poreča u Pulu, Gradski muzej spojio se 1930. s Državnom zbirkom kamenih spomenika (iz Augustova hrama i amfiteatra) i porečkim Provincijalnim muzejom u jednu muzejsku ustanovu – Kraljevski muzej Istre. Od tada kontinuirano djeluje u zgradi nekadašnje austrijske gimnazije (izgrađene 1890), između Dvojnih vrata i maloga rimskoga kazališta, a 1947. dobiva današnji naziv. Nakon restitucije dijela arheološke građe iz Italije 1961., uređena je postupno muzejska zgrada i izrađena koncepcija novoga postava muzejskoga fundusa. Stalni postav, osuvremenjivan u više navrata, prikazuje razvoj materijalne kulture na području Istre od prapovijesti (paleolitik, neolitik, brončano te željezno doba s osobito bogatim nalazima iz histarskih nekropola) preko razdoblja rimske vladavine (zbirka stakla, keramike, metalnih predmeta, portretne i dekorativne skulpture), kasnoantičkoga i ranosrednjovjekovnoga razdoblja (ranokršćanski spomenici, nakit i dijelovi nošnje iz slavenskih nekropola, metalni, stakleni i keramički predmeti iz starohrvatskih grobova) do razdoblja feudalizacije poluotoka. U lapidariju je izložena antička, kasnoantička i srednjovjekovna građa. U sastavu muzeja uz arheološki djeluju još dokumentacijski, knjižnični, edukacijski i konzervatorsko-restauratorski odjel. Muzej provodi sustavna, zaštitna i sondažna arheološka istraživanja na području Istre, te objavljuje časopis Histria archaeologica (od 1970), monografski niz knjiga (Monografije i katalozi) i povremene publikacije. Osim u matičnoj zgradi, ima dislocirane zbirke u amfiteatru, Augustovu hramu i franjevačkom samostanu u Puli te u Nezakciju.
