Španjolsko-američki rat (1898), sukob između SAD-a i Španjolske. Izbijanje sukoba bio je vrhunac desetljećima dugih španjolsko-američkih nesuglasica oko vojne, političke i gospodarske prevlasti nad zemljama Latinske Amerike i na Tihom oceanu. Kada je na Kubi 1895. ponovno izbio ustanak protiv španjolske vladavine, pobunjenici su dobili potporu SAD-a, koji je, zbog strateške važnosti položaja Kube na ulazu u Meksički zaljev i Karipsko more, tražio povod kako bi dokrajčio španjolsku vlast na otoku. Pod izgovorom zaštite američkih građana i interesa, SAD je u siječnju 1898. poslao u Havanu ratni brod Maine, koji je ondje 15. II. 1898. bio uništen eksplozijom mine. Premda se nikada nije utvrdila odgovornost za taj incident, SAD je iskoristio taj događaj te je, nakon španjolskog odbijanja američkog zahtjeva da povuče svoje postrojbe s Kube, a pod izgovorom pomoći kubanskoj neovisnosti, objavio 25. IV. 1898. rat Španjolskoj. Američke pomorske snage na Dalekom istoku uništile su 27. IV. 1898. malu i zastarjelu španjolsku flotu u Manilskom zaljevu, a jedan drugi američki pomorski odred uništio je španjolsku mornaricu ispred grada Santiago de Cuba 3. VII. 1898., nakon čega su 17. VII. kapitulirale i španjolske kopnene snage smještene u istome gradu. Odmah potom slijedilo je američko iskrcavanje na otok Puerto Rico, a u kolovozu su bili zauzeti Filipini. Mirovnim ugovorom u Parizu (10. XII. 1898) Španjolska je prepustila SAD-u Portoriko, Guam i Filipine te se odrekla svih prava na Kubu, koju je nakon povlačenja španjolskih postrojbi zaposjela američka vojska. SAD je Španjolskoj platio 20 milijuna dolara odštete. Iz Španjolsko-američkoga rata SAD je izišao kao nova imperijalistička velesila.
