Aachen [a:'xən] (francuski Aix-la-Chapelle [εks lašapε'l]), grad u Nordrhein-Westfalenu, blizu belgijske i nizozemske granice, Njemačka; 258 664 st. (2010). Metalurgija, industrija strojeva, tekstila, vagona, automobila, pokućstva, sapuna, stakla, igala, elektrotehnička i konditorska industrija; visoka tehnologija. Okolica bogata ugljenom te željeznom, bakrenom i olovnom rudom. Katedrala iz VIII. st. (na UNESCO-ovu popisu svjetske kulturne baštine od 1978), gradska vijećnica iz XIV. st., Visoka tehnička škola (osnovana 1870), galerija slika i muzej Suermondt-Ludwig s bogatom kolekcijom sjevernjačkoga slikarstva i drvene skulpture, muzej Couven i dr. Poznato lječilište s termalnim izvorima. Važna cestovna i željeznička raskrsnica. Zračna luka Maastricht Aachen (Nizozemska).
Na području Aachena nalazila se rimska kolonija, koja se od srednjeg vijeka zove Aquisgranum ili Aquae Grani. Početkom srednjega vijeka postao je jedno od glavnih središta Franačke i stolno mjesto Karla I. Velikoga, koji je ondje podigao palaču (792–805) u kojoj se ističu kraljevska dvorana i dvorska kapela graditelja Oda iz Metza (→ karolinška umjetnost), te uspostavio ključnu kulturnu ustanovu Karolinga – Schola Palatina. U dvorskoj kapeli okrunjen je 813. franački car Ludvig I. Pobožni, a od Otona I. Velikoga 936. pa sve do 1513. ondje su se krunili carevi Svetoga Rimskog Carstva Njemačke Narodnosti. Nakon normanskoga pustošenja 881. grad je obnovljen 983. Povlastice dobio 1166. i 1215., a slobodnim carskim gradom postao 1250. Godine 1801. pripao je Francuskoj, a nakon Bečkoga kongresa 1815. Pruskoj. U II. svjetskom ratu gotovo potpuno razoren.
