astronomski instrumenti

ilustracija
ASTRONOMSKI INSTRUMENTI, Hubbleov svemirski teleskop
ilustracija1ilustracija2ilustracija3

astronomski instrumenti, instrumenti za praćenje položaja nebeskih tijela na nebeskoj sferi i svih vrsta zračenja koja od njih pristižu.

Refraktor je teleskop s optičkom lećom kao objektivom. Prvi refraktori imali su jednostavne leće s pogrješkama. Veće akromatske leće izrađivane su od XVIII. st., pošto je J. Fraunhofer svladao tehniku izradbe optičkih stakala. Najveći objektiv, promjera 102 cm, ima zvjezdarnica Yerkes u SAD-u. Refraktori su omiljeni za vizualna opažanja u amaterskoj astronomiji; upotrebljavaju se za opažanje Sunca i u astrometriji. (→ ekvatorijal; meridijanski krug; pasažni instrument; univerzalni instrument; vertikalni krug; zenitni teleskop)

Reflektori su teleskopi kojima je objektiv zrcalo (primarno zrcalo), a razlikuju se prema položaju i svojstvima sekundarnog zrcala i ostalih elemenata kojima se svjetlost dovodi u položaj povoljan za gledanje, snimanje (registriranje) ili spektralnu i polarizacijsku analizu svjetlosti. Tako postoje Gregoryjevi, Newtonovi, Cassegrainovi, Nasmythovi, Ritchey-Chrétienovi načini postave. Reflektori su najveći teleskopi jer su zrcala optički i mehanički pogodnija, upotrebljavaju se u infracrvenom, vidljivom i ultraljubičastom području, a na satelitima se rabe i za stvaranje slike rendgenskih izvora. Najveće cjelovito zrcalo promjera je 8 m, a mozaik-zrcalo sastavljeno od heksagonalnih elemenata promjera je 10 m (teleskop Keck na Havajima). Najveći je satelitski teleskop Hubbleov svemirski teleskop, sa zrcalom promjera 2,4 m. Nove generacije teleskopa upotrebljavaju aktivnu optiku (dijelovi tankog ili mozaičnog zrcala pomiču se servo polugama radi podržavanja točnog oblika površine) i tzv. adaptivnu optiku (optički se prate nehomogenosti u atmosferi pred teleskopom, a njihov se utjecaj u dijelovima sekunde kompenzira malim savitljivim zrcalom postavljenim na put zraka). Svojstva teleskopa znatno se poboljšavaju novim tehnikama detekcije (elektronički uređaj CCD, zapravo poluvodička fotografija) i računalnom obradbom slike, koja također omogućuje automatsko dobivanje podataka. Kombinacija refraktora i reflektora (Schmidtova i Maksutovljeva izvedba) omogućuje konstrukciju s velikim vidnim poljem, što je pogodno za astrografe, a imaju i široku primjenu kao teleobjektivi.

Teleskopi se razlikuju po vidnom kutu, moći razlučivanja i svjetlosnoj moći. Najveći su astronomski instrumenti radioteleskopi (→ radioastronomija). Oni se upotrebljavaju i kao radiolokatori (radari) za određivanje udaljenosti tijela Sunčeva sustava (→ astronomska jedinica) i njihova reljefa, npr. pri istraživanju Venere. Uređaji poslani u bliski svemir izravno istražuju svemirsku tvar (mikrometeore, površinu i atmosferu Mjeseca, planeta i njihovih satelita). Teleskopi za gama zračenje postavljaju se na satelite, a sadrže usmjerene detektore. Osim prihvaćanja elektromagnetskog zračenja i čestica ima pokušaja da se utvrde i gravitacijski valovi.

astronomski instrumenti. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 16.12.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=4322>.