Hispani, Mato (Paskvalov), hrvatski pjesnik (Dubrovnik, oko 1500 – druga polovica XVI. st.). Dubrovački pjesnik iz sredine XVI. st. o kojem se malo zna, rodom iz trgovačke pučke obitelji Ispani (Spani, Hispani) albanskoga podrijetla koja je pripadala bratovštini sv. Antuna Opata (Antunina). Iz dviju pjesničkih poslanica Nikole Dimitrovića upućenih Nikoli Nalješkoviću, u kojima ga spominje u oblicima imena Mato, Matko i Matjelo, poznato je da je pisao ljubavnu liriku, 1546. boravio u Ugarskoj, a 1553. u Stonu (teško bolestan). Pouzdano mu je, zahvaljujući akrostihu (MATO PH), pripisana pjesma br. 727 (Prijatelju u Stonu) u Ranjininu zborniku (prije katkad pripisivana Marinu Kristićeviću). Ta pjesma sadržava sve važnije osobine većine tzv. ženskih pjesama ranih hrvatskih petrarkista: dijaloški oblik, lirski subjekt ženskoga roda koji se čeznutljivo obraća odsutnomu muškarcu, ali i jednostavan, kolokvijalan izraz (zbog čega se izbjegavaju uobičajene petrarkističke figure i uvode folklorni motivi). Hispanijeva jedina poznata pjesma zanimljiva je upravo zbog ženskoga glasa koji je oblikovan poput muškoga i projekcije muške želje u govor zaljubljene žene, čime se izokreće ljubavna situacija uobičajena u petrarkizmu – čežnja zaljubljenice progovara o onome što svaki petrarkistički zaljubljenik priželjkuje.
