Québec [kebɛ'k] (francuski; engleski Quebec [kwibe'k]), glavni grad istoimene pokrajine u jugoistočnoj Kanadi i luka na obali rijeke Saint Lawrence; 531 902 st. (2016), pretežno francuskih Kanađana; metropolitansko područje ima 800 296 st. Osnovan 1608., Québec je matični grad francuske civilizacije u Kanadi. Leži na ušću rijeke Saint-Charles; obale rijeke Saint Lawrence, koja je u Québecu širine oko 1 km, povezane su mostovima. Grad se sastoji od staroga uzvišenog dijela (Stari grad – Vieux-Québec), zbijenoga oko nekadašnje francuske utvrde i gradskih zidina iz 1620–65., dograđivanima u drugoj polovici XVIII. st. (Québec je jedini utvrđeni grad Sjeverne Amerike sa sačuvanim gradskim zidinama), te novoga dijela s prostranim parkovima, javnim zgradama i dr. U staroj gradskoj jezgri, koja je 1985. uvrštena na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine, i koja arhitektonski i urbanistički nalikuje normandijskim i bretonskim gradovima, sačuvane su građevine iz XVII–XIX. st. (uršulinski samostan iz 1642., stara zgrada rimokatoličkog seminara iz 1663., citadela građena 1720–1832., barokna crkva Notre-Dame-des-Victoires iz 1688., anglikanska katedrala sv. Trojstva iz 1804., rimokatolička katedrala Notre-Dame iz 1843., restaurirana 1930. nakon požara, Château Frontenac iz 1893., danas hotel, i dr.). Kulturno je (Université Laval, osnovano 1852; sjedište Université du Québec osnovanoga 1968) i turističko središte. Nacionalni muzej lijepih umjetnosti Québeca (od osnutka 1933. do 2002. Muzej pokrajine Québec), muzej civilizacija, francuske Amerike i drugi muzeji, kazalište (Grand Théâtre). Isprva se razvio kao važna tranzitna luka za izvoz drva, krzna i žitarica; od polovice XIX. st., iako se razvija industrija (obuća, brodogradnja, pivovare, drvna i duhanska industrija, proizvodnja streljiva), gospodarski zaostaje u odnosu na Montréal. Uz jake uslužne djelatnosti privrednu važnost imaju i drvna i kemijska industrija, proizvodnja papira, farmaceutska, elektrotehnička, elektronička, prehrambena i duhanska industrija te tiskarstvo. Važna je trgovačka (promet 27,6 milijuna tona, 2018) i putnička luka (terminal za kruzere) na plovnome putu koji povezuje obale Atlantika (ponajprije europske luke) s industrijskim i poljoprivrednim (izvoz pšenice) područjem Velikih jezera; međunarodna zračna luka (Jean Lesage).
Na području današnjega grada bilo je huronsko naselje Stadacoma, do kojega je 1535. doplovio Jacques Cartier. Ondje je Samuel de Champlain 3. VI. 1608. utemeljio Québec kao sjedište Nove Francuske. Pod engleskom je okupacijom 1629–32., glavni je grad francuske Kanade od 1663., godine 1674. postaje sjedište rimokatoličke biskupije (od 1819. nadbiskupija). Od 1759. pod britanskom vlašću, glavni grad britanske kolonije Quebec od 1763., potom Donje Kanade 1791–1840. te ujedinjene kolonije Kanade 1852–56. i, de facto, 1859–66. Nakon proglašenja kanadske konfederacije 1867. postaje glavni grad pokrajine Québec. Za II. svjetskog rata ondje su održane dvije konferencije Franklina Delana Roosevelta i Winstona Churchilla (11–25. VIII. 1943. kada je dogovaran napad na Italiju i 11–16. IX. 1944. kada su dogovorene završne operacije i Morgenthauov plan za okupaciju Njemačke).
