Prag (češki Praha [pra'ha]), glavni grad, kulturno i privredno središte Češke; 1 280 508 st. (2017). Leži na Vltavi (pritoku Labe), koja kroz grad protječe u duljini od 30,5 km, gotovo u središtu Češke zavale. U drugoj polovici XIV. st., za Karla IV., Prag je bio među prvim gradovima srednje Europe. Srednjovjekovne gradske jezgre (Hradčany i Malá Strana na lijevoj obali Vltave a Staré Město i Nové Město na desnoj) tvore tek od 1784. jedinstveno gradsko područje s približno 70 000 st. Godine 1848. počela je gradnja željezničke mreže pa se grad ekonomski brže razvijao (osobito metalurgija), a broj stanovnika znatno porastao (157 000 st., 1850; 224 000 st., 1910). Prag je industrijsko središte zemlje; razvijena je strojogradnja, proizvodnja prijevoznih sredstava, elektronička, optička, kemijska i farmaceutska industrija, te tradicionalne prehrambena (s proizvodnjom piva), staklarska, kožarska i grafička industrija. Proizvodnja filmova. Od početka 1990-ih osobito je porasla važnost turizma; s 6,5 milijuna turista (2012) Prag se ubraja u najposjećenija europska turistička središta. U Pragu su predstavništva mnogih stranih kompanija; trgovačko (Praški sajam) i financijsko središte (banke; burza, osnovana 1993). Karlovo sveučilište (osnovano 1348., među najstarijima je u Europi), mnoge visoke škole, Akademija znanosti, znanstvenoistraživački instituti, muzeji (narodni, gradski, glazbeni, Antonína Dvořáka, Bedřicha Smetane, moderne i suvremene umjetnosti, zrakoplovni, židovski i dr.), kazališta (Narodno kazalište, Državna opera i dr.) i druge kulturne ustanove; godišnje se održava glazbeni festival Praško proljeće. Važno je prometno čvorište; riječna (plovidba Vltavom) i zračna luka (Ruzyně).
Arhitektonski, Prag je jedan od najljepših europskih gradova; od 1992. povijesna je jezgra grada (866 ha) na UNESCO-ovu popisu svjetske kulturne baštine. Na lijevoj obali Vltave ističu se Hradčany (nekada dvorac čeških kraljeva, sada sjedište češkoga predsjednika) s gotičkom katedralom sv. Vida (Víta), te u Maloj Strani kula iz XII. st., palača Walldstein (češki Valdštejnský palac, XVII. st., danas sjedište senata) i barokne crkve (sv. Nikole i dr.). Na desnoj obali, u Starém Městu, uz crkvene građevine iz XIV. st. (crkva Majke Božje i dr.), poznata je gradska vijećnica s astronomskim satom (XIV–XV. st.), Karolinum (od 1383. sjedište prvoga sveučilišta u srednjoj Europi, osnovanoga 1348), mnoge barokne građevine (Klementinum, gradnja započeta 1653), te Židovska četvrt sa sinagogama (Staronova sinagoga iz XIII. st., najstarija u srednjoj Europi) i grobljem. Od 13 mostova preko Vltave ističe se kameni Karlov most (iz XIV. st., obnovljen u XVIII. st.), koji se, uz regensburški (XII. st.), ubraja u najstarije mostove srednje Europe. Na Vyšehradskoj uzvisini ističu se romanička rotunda sv. Martina i gotička crkva sv. Pavla i Petra. U doba intenzivne gradnje potkraj XIX. i na početku XX. st. dobio je središnji dio grada (Nové Město) – s glasovitim središnjim trgom (Václavské náměstí), zgradama Narodnoga kazališta, Narodnoga muzeja, Muzeja Praga i Galerije slika – sadašnji izgled.
Područje današnjega grada bilo je nastanjeno već u neolitiku, a tijekom željeznoga doba keltskim plemenom Boja koje je početkom I. st. pokorio markomanski kralj Marbod. Praško je područje bilo nastanjeno Markomanima sve do poč. VI. st., kada su ih pokorili Avari i Slaveni koji su na mjestu današnjega Praga izgradili početkom VIII. st. utvrdu Vyšehrad, a u drugoj polovici IX. st. utvrdu Hradčane; prema legendi, njih je sagradila češka kraljica Libuša, tobožnja začetnica dinastije Přemyslovića. Zahvaljujući dobroj branjenosti dvjema snažnim utvrdama, iznimnomu prometnom položaju na glavnom trgovačkom putu koji je povezivao Češku s Moravskom te na prijelazu preko Vltave, Prag se tijekom srednjeg vijeka razvio u prvi po veličini grad u Češkoj te u njezino političko središte. Godine 973. u Pragu je osnovana biskupija. Srednjovjekovni Prag sastojao se od nekoliko zasebnih utvrđenih urbanih cjelina: prinčevske i kraljevske utvrde na Hradčanyma (sagrađena oko 870), predgrađa utvrde na Hradčanyma (konstituirano kao gradsko naselje oko 1320), Staroga grada na desnoj obali Vltave (Staré Město; prvi se put spominje 1091; gradske povlastice dobio je 1230), Male Strane, gradskog naselja smještenog između lijeve obale Vltave i hradčanske utvrde (Mála Strana; dobila je gradske povlastice 1257), Novoga grada (Nové Město; osnovano 1348) te utvrde Vyšehrad (sagrađena oko 700). Doba velikoga gospodarskog i urbanog razvitka Praga bilo je za vladavine rimsko-njemačkog cara i češkog kralja Karla IV. Luksemburškoga koji je osnovao sveučilište (1348) te podignuo mnogobrojne svjetovne (Karlov most, 1357) i crkvene građevine (katedrala sv. Vida, 1344; godine 1347. osnovao je u Pragu samostan Emaus u koji je doveo glagoljaše iz Hrvatske). Za njegove je vladavine praška biskupija 1344. uzdignuta na rang nadbiskupije. U XV. st. Prag je bio žarište husitskoga pokreta, koji je protjerao njemačke naseljenike, a gradsku upravu predao u ruke čeških građana. Ondje su 1419. izbili sukobi između katolika i husita kao uvod u dugotrajne husitske ratove (→ husiti). Do gospodarske stagnacije grada došlo je za vladavine Habsburgovaca koji su mu zbog protuhabsburškoga držanja oduzeli mnoge povlastice; među ostalim, premjestili su prijestolnicu cara Svetoga Rimskog Carstva Njemačke Narodnosti iz Praga u Beč. Tzv. defenestracija, bacanje kroz prozor palače na Hradčanima trojice carskih povjerenika od strane praških nezadovoljnika 1618., bila je povod za izbijanje Tridesetogodišnjega rata (1618–48), tijekom kojega su grad dvaput zauzele strane vojske (1631. Sasi; 1648. Šveđani). I u Ratu za austrijsku baštinu (1740–48) Prag su zaposjele strane vojske (1742. i 1744), a u bitki kraj Praga Austrijance je 1757. potukao pruski kralj Fridrik II. Veliki. Za vladavine austrijskog cara Josipa II. sjedinjene su četiri gradske općine u jedinstveni grad (1784). U Pragu je sredinom revolucionarne 1848. bio održan Prvi sveslavenski kongres. Iste godine, 12. lipnja, praški studenti i puk podignuli su ustanak protiv Austrije, no on je intervencijom generala A. Windischgrätza bio krvavo ugušen već nakon pet dana. Mirom u Pragu 1866. bio je okončan Prusko-austrijski rat. U drugoj polovici XIX. st. Prag je postao središtem češkog nacionalnog pokreta (sokolstvo, T. G. Masaryk) i političko središte uz koje su se idejno povezali i drugi Slaveni iz Austro-Ugarske, osobito hrvatska i srpska mladež; među ostalim, u Pragu je 1911. bio osnovan hrvatski nogometni klub Hajduk. Prag je od 1918. glavni grad nove Čehoslovačke Republike. Hitlerove postrojbe zaposjele su ga 15. III. 1939. U njem je, u svibnju 1942., bio izvršen atentat na R. Heydricha, nacističkoga »protektora Češke i Moravske«, nakon čije su smrti nacisti za odmazdu izvršili krvave represalije u selu Lidice. Nakon bezuvjetne njemačke kapitulacije 8. V. 1945., grad su dan poslije zaposjele postrojbe Crvene armije. Državna je prijestolnica Čehoslovačke do njezina rasformiranja na kraju 1992.
