Bribir

ilustracija
BRIBIR kraj Skradina, antički bedemi
ilustracija1ilustracija2

Bribir, selo 32 km sjeverno od Šibenika, Dalmacija; 105 st. (2011). Poljodjelstvo; ovčarstvo. Bribir je bogato arheološko nalazište iz prapovijesnoga, antičkog i srednjovjekovnoga doba. Na lokalitetu Pećane pronađene su kremene izrađevine iz paleolitičkoga razdoblja. Na Krivači se nalaze ostatci neolitičkoga naselja, a na Dolu je više prapovijesnih ognjišta. Najvažniji je lokalitet 300 m visoka Glavica iznad Bribira, naseljena već od eneolitika i ranoga brončanoga doba; ondje se poslije razvilo utvrđeno liburnsko naselje, a nakon rimskoga zauzeća municipium Varvariae. Iz antičkoga doba ističu se impozantne gradske zidine građene od velikih kamenih blokova, koje su obuhvaćale površinu od približno 72 000 m², istočna gradska vrata, zgrade, sustav javnih cisterni za opskrbu grada vodom, rimski mauzolej sa sarkofazima. Od srednjovjekovnih nalaza važni su ostatci kuća i pet crkava. Otkrivena su i četiri starohrvatska groblja. Pronađeno je dosta keramike, natpisa, dekoriranih arhitektonskih ulomaka crkvenoga kamenog namještaja, staklenih posuda, oruđa, oružja, nakita, novca. – Prvi put spominje se Bribir kao županija (Brebera) u djelu cara Konstantina VII. Porfirogeneta u X. st. Od XI. st. do početka XVI. st. sjedište hrvatskoga velikaškog roda Bribirskih. U polovici XIV. st. gubi značenje županijskoga središta. God. 1523. osvajaju ga Osmanlije, a starosjedilačko se stanovništvo raseljava. Nakon oslobođenja u drugoj polovici XVII. st. naseljava se novo stanovništvo u podnožje brda Glavice, prostor današnjega sela Bribira. Tijekom Domovinskog rata (1991–95) pod srpskom okupacijom.

Bribir. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 23.10.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=9482>.