Olimpija

ilustracija
OLIMPIJA, ruševine Zeusova hrama

Olimpija (grčki Ὀλυμπία, Olympía), starogrčko kultno mjesto posvećeno Zeusu i Heri, u Elidi na sjeverozapadnom Peloponezu, Grčka. Arheološki nalazi (grobnice i naselje iz mikenskoga doba) svjedoče da se ondje već od XI. st. pr. Kr. ustanovljuju kultovi mjesnih heroja i štuje veliko žensko božanstvo (Geja, Temida). Prema Strabonu, Olimpija je isprva bila proročište za različita vojna pitanja, a poslije je postala mjesto Zeusova i Herina kulta. Počevši od 776. pr. Kr., ondje su se svake četvrte godine održavale svehelenske Olimpijske igre. Grčki gradovi koji su redovito sudjelovali u Igrama nadmetali su se u gradnji velebnih riznica u kojima su pohranjivali zavjetne darove i spomenike kojima su obilježavali vojne uspjehe (npr. pobjedu nad Perzijancima) i dr. Najstarije kamene građevine u Olimpiji potječu iz VI. st. pr. Kr. Središnji je dio svetišta (Altis: sveti gaj) zidom ograđeni prostor unutar kojega se nalazio Zeusov hram, dorski peripter (64,10 m × 27,66 m), građen oko 460. pr. Kr. U hramu je bio Fidijin hrizelefantinski kip boga Zeusa. Skulpture na zabatima s prikazima borbe Lapita i kentaura (zapadni zabat) i pripreme za utrku kola pred Zeusom (istočni zabat) te reljefi metopa (Heraklova djela) ubrajaju se u vrhunska ostvarenja grčke skulpture klasičnoga razdoblja. Nedaleko od hrama stajao je kip krilate Nike, Peonijevo djelo (oko 420. pr. Kr.). Sjeverno od Zeusova hrama peterostrana je građevina, grob heroja Pelopa (Pelopion) i hram božice Here (Herajon) iz sredine VII. st. pr. Kr., jedan od najstarijih hramova u Grčkoj; oko 600. pr. Kr. obnovljen kao dorski peripter. U njem je stajao Praksitelov Hermes, koji je otkriven prilikom iskapanja. Zapadno od Herajona ostatci su okrugle jonske građevine (Filipejon), koju je nakon 338. pr. Kr. sagradio Filip II. Makedonski; u njoj su se nalazili kipovi makedonskih vladara, rad kipara Leohara. Sjeverno od Filipejona nalazi se pritanej. Istočno od Herajona ostatci su egzedre koju je u II. st. izgradio Herod Atički, a do nje niz riznica pojedinih grčkih gradova iz VI. i V. st. pr. Kr. Pred terasom, na kojoj su riznice, nalazi se omalen dorski hram, dok istočnu stranu Altisa zatvara helenistička građevina (tzv. trijem jeke) i omalena pravokutna zgrada nepoznate namjene. Izvan Altisa nalazi se niz građevina iz helenističkoga (stadion, hipodrom, buleuterij, palestra, gimnazij, gostinjac Leonidajon, trijemovi i dr.) i iz rimskoga doba (terme, Neronova palača itd.). – Ruševine Olimpije upisane su 1989. u UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine.

Olimpija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 21.9.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=45041>.