STRUKE:

asimilacija

asimilacija (lat. assimilatio: činjenje sličnim).

1. Proces kojim se novi sadržaji, elementi i sl. pridružuju i prilagođuju starijima, odn. izjednačuju s njima; slijevanje, pretapanje, stapanje.

2. U biologiji, primanje tvari različitih od organizma koji ih prima, njihovo naknadno iskorištavanje i pretvaranje u vlastite tjelesne tvari. Kod biljaka je asimilacija niz procesa u tijeku kojih se anorganska (katkada i neživa organska) tvar pretvara u organske spojeve. U tom složenom procesu razlikuju se dvije faze. U prvoj se zbiva tzv. organifikacija, tj. biljka uzima ugljik, dušik, kalij, kalcij, sumpor, fosfor i ostale potrebne elemente iz njihovih anorganskih spojeva u atmosferi ili tlu i uvodi ih u sastav svojih organskih spojeva. U drugoj fazi tzv. organizacije ili asimilacije u užem smislu, biljka prerađuje te organske spojeve, koji još nisu živa tvar, tako da konačno postaju sastavni dio žive plazme. U pogledu procesa organifikacije biljke se dijele na autotrofne i heterotrofne (→ autotrofija). Svi oblici procesa organifikacije odvijaju se uz utrošak neke energije. Jedan je od najznatnijih oblika organifikacija ugljika iz atmosferskog ugljičnog dioksida, koju obavljaju zelene biljke uz pomoć svjetlosne sunčane energije (→ fotosinteza). – Budući da se životinje hrane heterotrofno, tj. gotovim organskim spojevima, asimilacija se kod životinja svodi na niz biokemijskih procesa homogenizacije najrazličitijega hranjivog materijala sa živom citoplazmom (kod bjelančevina) i na oksidaciju prerađenih i apsorbiranih tvari u stanicama.

3. U sociologiji, etnologiji i kulturnoj antropologiji, proces u kojem osobe različita etničkoga i rasnog podrijetla dolaze u interakciju (međudjelovanje) i miješanje; stapanje jednoga naroda (skupine) s drugim tako što prvi prihvaća kulturu drugoga; gubljenje kulturnih obilježja prije različitih kulturnih skupina (ne razumijevajući pritom biološku amalgaciju). Na stupanj asimilacije utječe više čimbenika, etničko ili nacionalno podrijetlo, religija, svjetonazor, ekonomski status, izobrazba, mješoviti brakovi i dr., a to znači i sklapanje ženidbenih i prijateljskih veza između pripadnika većine i manjine, ujednačivanje njihova položaja u društvu te stjecanje državljanstva. U povijesti je asimilacija uglavnom bila nasilna, u drugoj polovici XX. st. spontani je učinak društvene integracije useljenika.

4. U lingvistici → jednačenje

asimilacija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 19.9.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=4180>.