Kulmer, hrvatska plemićka obitelj podrijetlom iz Koruške. God. 1654. članovi obitelji Johann Balthasar, Georg, Bernhard, Helfried i Ehrenreich stekli su naslov baruna s pridjevkom von Rosenpichl und Hohenstein. Među prvim članovima obitelji, zabilježenima u Hrvatskoj, bio je barun Ferdinand Ernst (1667–1736), koji je od 1708. obnašao dužnost kapetana Turnja, a od oko 1727. bio žumberački kapetan. U Karlovcu ga je naslijedio sin barun Ivan Josip (1710–69), koji je 1740. dobio hrvatski indigenat, a ženidbom s Reginom Patačić mnoge posjede (Orehovica, Lepa Ves, Brdovec). Njegov sin Ivan Emilijan (1736–1807) služio je u husarskoj pukovniji i postigao čin bojnika, postao građaninom Zagreba te sudjelovao u političkom životu Hrvatske. Zajedno sa sinovima Ferdinandom (1776–1816) i Ivanom Nepomukom (1782–1835) stekao je 1785. ugarski indigenat. U XIX. st. članovi obitelji Kulmer imali su značajnu ulogu u javnome životu Hrvatske; među utjecajnim njezinim predstavnicima bili su Franjo, barun, prvi hrvatski ministar u bečkoj vladi, i Miroslav st., general, koji je 1860. dobio naslov grofa. Obitelj je stekla mnogobrojne posjede u sjevernoj Hrvatskoj: u Savskom Marofu, Šestinama, Bračaku (kraj Zaboka). God. 1839. grofica Vilhelmina (1790–1872) podigla je u Osredeku (kraj Samobora) staklanu. Osim imanja u okolici Zagreba posjedovali su i nekoliko zgrada u samome gradu; barokna palača Kulmer na Gornjem gradu (danas Galerija suvremene umjetnosti) pripadala je obitelji od 1837. do nacionalizacije. Obitelj je također imala posjede u Austriji i Češkoj. Rodbinskim su vezama bili povezani s obiteljima Bakač-Erdődy, Türk, Bopp-Oberstadt, Patačić i Rákóczy. Sin generala Miroslava st. bio je grof Milan (Emil) (1862–1941), poručnik u austro-ugarskoj ratnoj mornarici. Njegov sin Aleksandar (1890–1964) bio je od 1918–46. vlasnik dvorca Cernik, kamo je bio preseljen cjelokupni obiteljski arhiv iz Šestina. Tijekom XX. st. više članova obitelji, među kojima se ističu Miroslav ml. (1860–1943), pravnik i političar koji je pridonio razvoju hrvatskoga športa, te Aleksandrov sin Ferdinand, akademski slikar i grafičar, odigrali su značajnu ulogu u političkom, društvenom i kulturnom životu Hrvatske.
