STRUKE:

Avignon

ilustracija
AVIGNON, Papinska palača (Palais des Papes)

Avignon [aviń61533'], glavni grad departmana Vaucluse, jugoistočna Francuska; 89 592 st. (2009). Leži nedaleko od sastava rijeka Rhône i Durance, oko 80 km sjeverozapadno od Marseillea. Prehrambena, tekstilna (pamuk, svila, sintetičke tkanine), kožarska i kemijska industrija; metalurgija. – Pape su okružili grad zidinama i kulama te izgradili svoju utvrđenu rezidenciju Palais des Papes (1316–70) koja, sa svojih osam tornjeva i smještena na litici (58 m), dominira nad gradom (na UNESCO-ovu popisu svjetske kulturne baštine od 1995). U osnovi se sastoji od dviju palača: Palais vieux, koju je dao sagraditi papa Benedikt XII. (1334–42), i Palais nouveau, koju je sagradio papa Klement VI. (1342–52); luksuzna unutarnja oprema palače (tapiserije, skulptura, namještaj) gotovo je potpuno nestala (djelomično su sačuvane samo freske sienske škole iz XIV. st. – S. Martini i M. Giovanetti). Od ostalih spomenika ističe se katedrala Notre-Dames-des-Domes (1140–60), s kasnijim gotičkim pregradnjama, kao i djelomično sačuvan most na Rhôni St. Bénezét (1177–85) s romaničkom kapelom St. Nicolas. Iz XIV. st. potječu crkve St. Agricol, St. Pierre i St. Dodier; u ovoj posljednjoj čuva se renesansni reljef Nošenje križa (1481) F. Laurane (Vranjanina). Iz kasnijih stoljeća ističu se palača kralja Renéa (XV. st.) i toranj gradske vijećnice te nekoliko baroknih crkava i palača. – Prvotno fenička, potom trgovačka naseobina grčke kolonije Masalije (Marseille), od 49. pr. Kr. razvija se kao rimski grad Avenio. U ranome srednjem vijeku priznavao burgundsku (413), ostrogotsku (509) i franačku vlast (537), u VIII. st. odbijao napade Arapa. Godine 879. pripao Burgundskomu Kraljevstvu, a u prvoj polovici XI. st. došao pod vlast Svetoga Rimskog Carstva Njemačke Narodnosti. U albigenškom ratu 1209–29. držao stranu albigenza i grofa od Toulousea, pa ga 1226. osvaja kralj Ludvig VIII. i gubi samostalnost. Godine 1290. pripao Karlu II. Anžuvincu. Ondje je 1309–77. bilo sjedište avignonskih papa od Klementa V. do Urbana V., a kupovinom (1348) postaje njihovo vlasništvo. Pripao je Francuskoj 1800. i postao upravno sjedište departmana Vaucluse. Grad je važan i za crkvenu povijest, od V. st. bio je biskupsko, a od 1475. do 1801. i od 1822. nadbiskupsko sjedište.

Avignon. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 17.11.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=4846>.