STRUKE:

Kartaga

ilustracija
KARTAGA

Kartaga (fenički Kart-Hadašt: Novi grad, grč. Καρχηδών, Karkhēdṓn, lat. Carthago), antički grad i država na sjevernoj obali Afrike, danas predgrađe grada Tunisa. Arheološkim iskapanjima otkriveni su neznatni ostatci prvotnoga, feničkoga grada (Molohovo svetište, Ešmunov hram sa zidinama tvrđave) i više nekropola s grobnim nalazima (nadgrobni reljefi, amuleti, figure božanstava, glinene maske). Mnogobrojniji su ostatci graditeljstva iz rimskoga doba (cirkus, odeon, teatar, amfiteatar, cisterne, terme) i starokršćanski spomenici (bazilike, baptisterij, nekropole). God. 1979. uvrštena je na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine. – Grad su osnovali Feničani iz Tira, vjerojatno 814. pr. Kr. Središte grada bila je tvrđava Birsa; vanjska luka služila je za trgovačke, a unutarnja za ratne brodove. Tijekom stoljećâ Kartažani su osnovali velik broj naseobina na zapadnoj obali Afrike, na Siciliji, Sardiniji, Korzici, Balearima i u Španjolskoj, istiskujući odande grčke trgovce i koloniste. Već oko polovice VII. st. pr. Kr. imali su snažno brodovlje, koje je tim naseobinama moglo pružiti i oružanu zaštitu. Oko 500. pr. Kr. pod vlašću Kartage nalazila se cijela afrička obala, od Velike Sirte do Gibraltara, zatim Baleari, Pitiuse (Ibiza, Formentera) te dijelovi Sicilije i Sardinije. Kada su se Kartagi priključile starije feničke kolonije (Hadrumet /danas Sousse/, Leptis Magna, Utika i dr.) i podložila neka libijska plemena (IV. st. pr. Kr.), postala je najjača pomorsko-trgovačka sila na zapadnom Sredozemlju. U državi je svu vlast držala novčana aristokracija: iz njezinih su se redova birali sufeti, vijeće »gospode« i sudački kolegij. Velike prihode davali su državi tributi podložnih plemena i raznovrsne carine, a poslije i rudnici u Španjolskoj. Zbog trgovačke konkurencije Kartaga je u više navrata (u razdoblju od 480. do 312. pr. Kr.) ulazila u rat protiv grčkih naseobina na Siciliji. U III. st. pr. Kr. sukobila se s Rimom i vodila s njim dugotrajne i teške ratove (→ punski ratovi). Nakon početnih uspjeha, osobito pod Hanibalovim vodstvom u Drugome punskom ratu, Kartaga je u Trećem punskom ratu potpuno sravnjena sa zemljom 146. pr. Kr. Rimska kolonija (Colonia Iulia Carthago), osnovana ondje 44. pr. Kr. i proširena 29. pr. Kr., postala je glavni grad za područje Africa proconsularis. Osvojili su ju Vandali 439. i Bizant 533., a razorili Arapi 697.

Kartaga. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 20.11.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=30671>.