Dedekind [de:'dəkint], Richard (puno ime Julius Wilhelm Richard Dedekind), njemački matematičar (Braunschweig, 6. X. 1831 – Braunschweig, 12. II. 1916). Gaussov učenik. Doktorirao (1852) na Sveučilištu u Göttingenu. Radio na Sveučilištu u Göttingenu (1854–58), Politehnici, danas Savezna visoka tehnička škola (ETH), u Zürichu (1858–62) i Visokoj tehničkoj školi u Braunschweigu (1862–94). Svojim radovima pridonio razvoju algebre i teorije brojeva. Najvažniji su mu radovi: Neprekidnost i iracionalni brojevi (Stetigkeit und irrationale Zahlen, 1872), Što su brojevi i što bi oni trebali biti? (Was sind und was sollen die Zahlen?, 1888). U prvome djelu uveo je definiciju iracionalnih brojeva kao rezova u skupu racionalnih brojeva. Podjela racionalnih brojeva na dvije klase čini Dedekindov rez ako ima ova svojstva: 1. u svakoj klasi ima elemenata; 2. svaki racionalni broj pada u jednu klasu; 3. svaki broj iz prve klase manji je od svakog broja iz druge. Rez je iracionalan ako prva klasa nema najvećeg elementa, a druga nema najmanjega. Npr. takav je rez broj √ 2 . Bio je član Akademije znanosti u Göttingenu (od 1859), Berlinske akademije znanosti (od 1880), njemačke Nacionalne akademije znanosti Leopoldina (od 1885) i francuske Akademije znanosti (od 1900). Po njem su nazvani Dedekindova domena, Dedekindova eta-funkcija, Dedekindova zeta-funkcija, Dedekindov broj itd. i transneptunsko tijelo (19299 Dedekind).
