struka(e): geografija, hrvatska | povijest, hrvatska | likovne umjetnosti
ilustracija
DARUVAR, barokni dvorac iz XVIII. st.

Daruvar, grad i lječilište 48 km jugozapadno od Virovitice; 7440 st. (2021). Smješten je u podnožju Ravne gore na brežuljkastom predjelu zapadnih obronaka Papuka, u dolini rijeke Toplice (pritok Ilove), na 161 m visine. Nalazi se uz cestu Virovitica–Lipik–Okučani i željezničku prugu Virovitica–Banova Jaruga. Daruvar je kulturno središte Čeha u Hrvatskoj (društvo Česká beseda osnovano je 1907); češka nacionalna manjina čini petinu stanovništva Grada Daruvara. Stanovnici su zaposleni u prehrambenoj (pivovara, preradba ribe, vinarija, pčelarstvo) i metaloprerađivačkoj industriji (tvornica strojeva), proizvodnji tekstila, tiskarskoj djelatnosti i trgovini. Važnu ulogu u urbanističkom, demografskom i gospodarskom razvoju grada imaju Daruvarske toplice, s dugom tradicijom liječenja reumatskih bolesti uporabom ljekovitoga mineralnog blata i akrotermalnih izvora vode s prosječnom temperaturom 46,7 °C i povišenim udjelima kalcija, magnezija i hidrokarbonata. Toplice su osnova razvoja zdravstvenoga turizma, sportske rekreacije i medicinske rehabilitacije.

Jednokatni barokni dvorac s rizalitom na pročelju i mansardnim krovom dao je podići grof Antun Janković (1760–77); uz dvorac su ostatci parka. Jankovići su dali izgraditi i kupališne zgrade: Antunovu kupku gradili su makedonski majstori na rimskim temeljima, a 1810–18. podignuta je Ivanova kupka. Župna crkva sv. Trojstva iz 1764. barokna je građevina s trima ulazima te dvama tornjevima po strani; naknadno su dograđeni apsida i masivan zvonik. Pravoslavna crkva potječe iz XVIII. st. (ikonostas iz 1793). U parku uz kupalište fontana s brončanim ženskim likom (rad A. Augustinčića iz 1927).

U rimsko doba na području današnjega Daruvara spominje se naselje Aquae Balissae. Naselje je bilo političko središte plemena Jasa i uživalo je municipalno pravo. Ondje se nalazilo i kupalište zbog obližnjih izvora termalne vode. U srednjem vijeku mogu se identificirati tri naselja. Najstarije Podborje razvilo se oko benediktinske opatije sv. Jelene iz XII–XIII. st. Drugo, Četvrtkovac (Csütörtökhely), razvilo se kao naselje obrtnika i trgovaca u XIII. st. na području današnjega Donjeg Daruvara. Najmlađe naselje Toplica razvilo se oko kaštela Kuvar (Kövar), 1508. dobilo je status trgovišta. S osmanskim osvajanjem toga prostora 1543. velik dio starosjedilačkog stanovništva bio je raseljen. Tijekom osmanske vlasti naselilo se nešto novoga stanovništva, tako da je Podborje nakon oslobođenja imalo 50-ak kuća. Pod današnjim se imenom Daruvar (»ždralov grad«) u izvorima prvi put spominje 1765. kao dio posjeda grofa Antuna Jankovića. Tijekom Domovinskog rata 1991. grad je više puta bio napadan dalekometnim topništvom.

Citiranje:

Daruvar. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 22.11.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/daruvar>.