struka(e): geografija, hrvatska

Dabar (prije Dabar-Zabarje), selo u Lici, 18 km sjeveroistočno od Otočca; 59 st. (2021). Leži u Dabarskom polju (552 m), uz lokalnu cestu Otočac–Dabar–Lička Jesenica. Gospodarsku osnovu čini poljoprivreda (uzgoj krumpira, kupusa, kukuruza i dr.) i mliječno govedarstvo; proizvodnja sira. U selu je pronađen Dabarski brevijar, glagoljski kodeks iz 1486. Župna crkva sv. Arkanđela Mihovila izgrađena je 1730 (proširena 1807). Povrh sela (Vučjak) ruševine su frankapanske utvrde Sokolić. – Prvi se put spominje 1449. kao frankapanska utvrda u Gackoj župi. Kralj Matija Korvin oduzeo ga je Frankapanima 1486. i njime od tada upravljaju kaštelani. Od prve polovice XVI. st. dobiva na važnosti u protuosmanskoj obrani, a od druge polovice XVI. st. njime zapovijeda kapetan. U tom razdoblju ondje se uz katoličko naseljava i pravoslavno stanovništvo. Nakon prestanka osmanske opasnosti potkraj XVII. st. utvrda gubi važnost te je napuštena.

Citiranje:

Dabar. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 21.11.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/13629>.