Troyes [tʀwa], grad u sjeveroistočnoj Francuskoj, upravno središte departmana Aube; 61 652 st. (2017). Leži na južnome rubu Champagne, na rijeci Seini, oko 140 km jugoistočno od Pariza. U srednjem vijeku i XVI. st. sjedište poznate kiparske i slikarske škole (slikanje na staklu). Među mnogobrojnim povijesnim spomenicima ističu se gotička katedrala Saint-Pierre-et-Saint-Paul (započeta 1208., dovršena u XVII. st.), crkve Sainte-Madeleine (XIII–XIV. st.), Saint-Rémy (XIV. st., restaurirana u XVI. st.), Saint-Nizier (XVI. st.), Saint-Urbain (XIII. st., dovršena početkom XX. st.); gradska vijećnica iz XVII. st., gradske palače (XVII–XIX. st.); u povijesnoj jezgri sačuvano je i mnogo tradicionalnih srednjovjekovnih kuća s drvenom okvirnom konstrukcijom (tzv. skeletna gradnja), u jednoj od kojih je sinagoga Rachi iz XVI. st. Kulturno je središte s tehnološkim sveučilištem (UTT, osnovano 1994), kampusom Sveučilišta u Reimsu, muzejima (moderne i lijepih umjetnosti, povijesti, tkanja, apotekarstva, vitraja u Cité du Vitrail). Središte je manufakturne proizvodnje pletiva (čarape, donje rublje) i papira u XIX. st., tijekom XX. st. razvija jaku tekstilnu (Lacoste, Petit Bateau), prehrambenu, kemijsku, papirnu i elektroničku industriju. U okolici vinogradarstvo (proizvodnja pjenušavih vina).
U predrimsko doba glavni grad keltskog plemena Trikasa (Tricasses), u rimsko doba civitas Augustobona Tricassium. Središte je grofovije Troyes od 820. do 1125. kada s njom ulazi u novonastalu grofoviju (kasnije vojvodstvo) Champagne kojoj je potom bio prijestolnica. Normani su ga zauzeli i razorili 889., nakon čega je ponovno utvrđen, a od XI. st. bio je važno gospodarsko središte i mjesto održavanja dvaju velikih godišnjih sajmova pa je ondje ustanovljena posebna novčana jedinica (troyeska marka), koja se rabila i izvan Francuske. U gradu je od XI. st. djelovala snažna židovska zajednica. Zajedno sa Champagne Troyes je 1284. došao pod kontrolu francuske krune. Za Stogodišnjega rata (1337–1453) bio je od 1417. sjedište francuskog kralja Karla VI. Ludog koji je ondje 1420. s engleskim kraljem Henrikom V. sklopio mir temeljem kojeg je Henrik stekao naslov regenta i nasljednika Francuskoga Kraljevstva. Pošto su 1429. njegovi građani stali na stranu Ivane Orleanske i Karla VII. Pobjednika, grad je stekao nove trgovinske povlastice. U požaru 1524. uništen je veći dio grada u kojem je 1564. sklopljen novi mirovni sporazum s Engleskom kojim je Calais i službeno vraćen Francuskoj. Zbog represija protiv protestanata, što su slijedile nakon ukidanja Nanteskog edikta 1685., Troyes je doživio gospodarski zastoj. Odlukom Luja XVI. u njega je 1787. bio privremeno premješten pariški parlament (sud).
