Trier [tri:'əɹ], grad u dolini rijeke Mosel u saveznoj zemlji Rheinland-Pfalz, zapadna Njemačka; 105 260 st. (2010). Na području grada sačuvani su mnogobrojni ostatci iz rimskog doba (gradska vrata Porta Nigra, amfiteatar, Konstantinova bazilika, terme, mozaici) i srednjovjekovne crkve. Kneževska palača potječe iz XVIII–XIX. st. Rimski spomenici, katedrala St. Peter (IV. st., proširena u XI–XIII. st., poslije pregrađivana) i gotička crkva Liebfrauenkirche (XIII. st.) uvršteni su 1986. na UNESCO‑ov popis svjetske kulturne baštine. Rodno mjesto K. Marxa s memorijalnim muzejom; Biskupski, arheološki i gradski muzej. Sveučilište (osnovano 1970), Europska pravna akademija, Europska akademija za likovnu umjetnost. Trier je središte proizvodnje i trgovine moselskim vinom. Strojograđevna, elektrotehnička, elektronička, duhanska i prehrambena industrija, proizvodnja precizne mehanike, obuće; tiskarstvo i izdavaštvo. Luka na Moselu. – Na mjestu naselja keltskoga plemena Trevira Rimljani su 16. pr. Kr. podignuli utvrđenu naseobinu i nazvali ju Augusta Treverorum. Ona je bila strateško vojno uporište na rimskom limesu. U I. st. naselje je dobilo status rimske kolonije, a za cara Dioklecijana postalo je sjedištem provincije Belgica Prima te sjeverozapadnoga dijela Rimskoga Carstva (285–400). Od IV. st. Trier je biskupsko sjedište. Godine 460. osvojili su ga Franci, a 805. Karlo I. Veliki utemeljio je nadbiskupiju. Teško je stradao 882. zbog napada Normana (Vikinga). Do kraja X. st. svjetovnu vlast u gradu preuzeo je nadbiskup, koji je u statusu kneza izbornika Rimsko-Njemačkoga Carstva vladao Trierom od 1230. do 1794. Tijekom XVII. i XVIII. st. u nekoliko su ga navrata osvajali Francuzi. U njihovu posjedu trajno se nalazio od 1794. do 1815., kada je nakon Napoleonova sloma pripao Pruskoj, a 1871. Njemačkoj.
