Škocjan, selo u Notranjskoj, jugoistočno od Divače, jugozapadna Slovenija; 6 st. (2016). Leži na mjestu prapovijesnog gradišta. U neposrednoj blizini, u podzemlju vapnenačkoga tektonski razlomljena terena, uz podzemni tok Reke nalazi se 5800 m dug sustav špilja – Škocjanske jame. Reka ponire na visini od 314 m; ulaz u špilje, duboke više od 200 m, nalazi se na 425 m nadmorske visine. Škocjanske jame ističu se zamršenom cirkulacijom vode (tzv. Velika i Mala dvorana; Hankejev kanal; Martelova dvorana duga 308 m, široka 126 m i visoka do 146 m među najvećima u Europi; slapovi, brzaci i dr.). Na UNESCO‑ov popis svjetske prirodne baštine uvrštene su 1986., 1996. proglašene su slovenskim regionalnim parkom (413 ha), a 1999. uvrštene su na Ramsarski popis vlažnih (podzemnih) područja. U podzemnoj fauni ističe se čovječja ribica (Proteus anguinus). U okolici je otkriveno više arheoloških nalazišta koja pripadaju razdobljima od gornjega paleolitika do srednjega vijeka. Najznačajniji nalazi potječu s triju gradina i iz pet grobalja kasnoga brončanoga i starijega željeznoga doba, a pripadaju tzv. notranjskoj skupini (X. do VI. st. pr. Kr.); ističe se ostava kulture polja sa žarama iz Mušje jame.
