Rijad (također Riad, arapski Ar-Riyāḍ [ar:ija:'ḍ]), glavni i najveći grad Saudijske Arabije; 5 188 286 st. (2010). Leži u oazi središnjega dijela Arapskoga poluotoka, u istoimenoj pokrajini u povijesnoj regiji Nedžda, na 600 m visine. Razvio se na karavanskome putu koji je spajao obalu Perzijskoga zaljeva s Mekom, odnosno s lukom Džiddom na Crvenome moru. Otkrićem i iskorištavanjem bogatih ležišta nafte u zemlji počeo se naglo razvijati, pa se ubraja u najbrže rastuće gradove na svijetu (1974. imao je 350 000 st.). Glavno je trgovačko, kulturno, financijsko i industrijsko središte zemlje. Sveučilište kralja Sauda (osnovano 1957), islamsko sveučilište imama Muhammeda bin Sauda (1974), sveučilište princeze Nore (1970., isključivo za žene) i druge visoke škole; Centar za istraživanje nafte (2013), nacionalna knjižnica, Nacionalni muzej (osnovan 1999; dio je velikoga muzejskoga kompleksa kralja Abdul-Aziza bin Sauda). U starome dijelu danas moderno izgrađenoga grada sačuvane su mnogobrojne džamije (središte vahabita), utvrda Masmak (1865., danas muzej) i stara kraljeva palača Murabba. Petrokemijska, kemijska, tekstilna, prehrambena i cementna industrija; tiskarstvo. U okolici razvijeno ratarstvo (žitarice, povrće, voće). Pitka voda dobiva se, osim iz podzemlja, cjevovodima dugima 466 km iz pogona za desalinizaciju s obale Perzijskoga zaljeva. U obližnjoj Diriji (Ad-Dir‘iyya), sjeverozapadno od Rijada, bila je prva prijestolnica (1744–1818) dinastije Saudida; djelomično očuvana zdanja (palače, džamija, hamam) iz toga razdoblja, građena od nepečene opeke (→ ćerpič) u tradicionalnome stilu, uvrštena su 2010. na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine. Autocestama Rijad je povezan sa svim dijelovima zemlje, a željezničkom prugom s lukom Dammamom u Perzijskome zaljevu. Međunarodna zračna luka.
