regija (lat. regio).
1. Općenito, kraj, predjel, područje, pokrajina.
2. U geografiji, izdvojeno područje jedinstvenih prirodno-geografskih i/ili društveno-gospodarskih i povijesnih obilježja koja su toliko međusobno povezana i isprepletena da prostoru daju pojavnost, posebnost i cjelovitost po kojima se razlikuje od susjednih takvih područja. Regije su promjenjive u prostoru i vremenu jer na njih utječu promjenjivi demografski i društveno-gospodarski procesi, koji su ključni čimbenici homogenizacije. Izdvajaju se procesom regionalizacije. Ovisno o pristupima, načelima, kriterijima, metodama, potrebama i ciljevima regionalizacije regije mogu biti: prirodno-geografske (glavni kriterij neka je prirodna sastavnica prostora pa se izdvajaju geomorfološke, klimatske, fitogeografske i druge regije), gospodarske (glavni kriterij neka je gospodarska aktivnost u prostoru pa nastaju poljoprivredne, industrijske, turističke, prometne i druge regije), povijesne, upravne, statističke, kulturne, vernakularne, geopolitičke, uvjetno-homogene, nodalno-funkcionalne. Ovisno o veličini prostora, regije su hijerarhijski posložene kao megaregije, makroregije, subregije, mikroregije i dr. Ovisno o broju kriterija na temelju kojih se izdvajaju, mogu biti jednostavne (jedan kriterij), složene (nekoliko kriterija) i sustavne (ukupna obilježja prostora).
Povijesne ili tradicionalne regije odraz su regionalnih ili mikroregionalnih (zavičajnih) posebnosti oblikovanih tijekom historijsko-geografskoga razvoja pojedinih krajeva većega ili manjega prostornog obuhvata. Baštine dugu tradiciju teritorijalne opstojnosti, no obuhvatom ne moraju odgovarati suvremenim regijama. Administrativno-teritorijalnim ustrojem prostor je podijeljen na upravne (administrativno-teritorijalne) regije, pri čemu se u obzir uzimaju tradicionalni upravni, politički, a dijelom i geografski kriteriji. Za statističke se potrebe upotrebljavaju numerički pokazatelji pa se tako prostor dijeli na statističke regije. Takve su NUTS (franc. Nomenclature des unités territoriales statistiques – Klasifikacija prostornih jedinica za statistiku) regije Europske unije kojima je cilj bolje razvojno i financijsko upravljanje prostorom, odnosno učinkovito vođenje regionalne razvojne politike, izradba demografskih i socioekonomskih analiza i usporedba europskih regija, radi postizanja socijalne i gospodarske kohezije unutar Europske unije. Glavni su kriteriji izdvajanja NUTS regija broj stanovnika i gospodarska razvijenost regija mjerena BDP-om po stanovniku. Kulturne regije (areali) karakterizira relativna uniformnost sociokulturnih obilježja, kao što su jezična, vjerska, etnička, etnološka ili neka druga društveno određena struktura. Posebna su vrsta kulturnih regija vernakularne regije koje se temelje na ljudskoj percepciji ili mentalnoj slici prostora. Zasnovane su na subjektivnom osjećaju pripadnosti nekomu prostoru i mogu se znatno podudarati s povijesnim regijama. Geopolitičke regije odraz su odnosa međunarodnih geopolitičkih interesa. Uvjetno-homogene regije nastaju na temelju fizionomske sličnosti unutar određene pejzažne jedinice. Regija je shvaćena kao jedinstveni tip kulturnoga pejzaža kojega je vizualna vanjska, prepoznatljiva fizionomija (izgled) rezultat specifičnoga spoja preoblikovane prirodne sredine i društvenih čimbenika tijekom njegova historijsko-geografskoga razvoja. Nodalno-funkcionalne regije čine istaknuta gradska središta i područja koja im gravitiraju. Središnja naselja, tj. gradovi određenoga stupnja centraliteta, shvaćena su kao polovi razvoja te služe kao osnova za definiranje takvih regija. Izdvajaju se prema složenom kriteriju koji uzima u obzir zastupljenost i snagu različitih djelatnosti odnosno funkcija u središnjem naselju, njegovu veličinu i prometnu povezanost s okolnim prostorom. Veličina nodalno-funkcionalne regije ovisi o privlačnosti središnjega naselja, tj. njegovoj veličini i gospodarskoj snazi.
