Prozor, grad u podnožju prijevoja Makljen, na putu iz doline Vrbasa u dolinu Neretve (Bugojno–Konjic), BiH (Federacija BiH); 3367 st. (2013; 3566 st., 1991). Ruševine tvrđave iz srednjeg vijeka; kula sa satom (sahat-kula; oko 1700), džamija (XVII–XVIII. st.), katolička crkva iz 1964. U okolici uzgoj jagoda (plantaža), šljiva i dr.; prerada voća (sokovi i dr.). U blizini umjetno Ramsko jezero (hidroelektrana); na poluotoku usred jezera, u selu Šćit, nalazi se franjevački samostan s etnografskim muzejom i umjetničkom galerijom. – Područje današnjega grada bilo je nastanjeno već u prapovijesti. U srednjem vijeku Prozor je bio središte bosanske županije Rame, koja se prvi put spominje u Ljetopisu popa Dukljanina iz XII. st. Iz toga su doba sačuvane ruševine tvrđave koja se prvi put spominje 1366. u ispravi bosanskog kralja Tvrtka I. Osmanlije su ga prvi put osvojili 1463., a za stalno prije 1469., kada se spominje kao središte istoimene nahije u sastavu kadiluka Neretva. Za austrougarske vladavine u sastavu je Travničkog okruga (1878–1918). U Kraljevini SHS i Jugoslaviji bio je u Travničkoj oblasti (1922–29), Primorskoj banovini (1929–39) i Banovini Hrvatskoj (1939–41), a za vrijeme II. svjetskog rata u sastavu velike župe Pliva–Rama (1941–43) i Hum. U veljači 1943. grad su zauzele partizanske jedinice, uništivši pritom talijanski garnizon (Bitka na Neretvi). Tijekom rata grad je uglavnom bio razoren, a stanovništvo je izbjeglo i iselilo se. Početkom rata u BiH 1992. dijelove općine napadale su srpske snage, a potom je Prozor bio poprište hrvatsko-bošnjačkoga sukoba.
