Mount Everest [mạunt e'vərest] (tibetski Chomolungma [čʰomoluŋma] i Qomolangma [ćʰomolaŋma], nepalski Sagarmatha [sagarma'tʰa], kineski Zhumulangma [umulaŋma]), najviši vrh na Zemlji (8848 m zemaljskim, 8850 m satelitskim mjerenjem, a 8848,86 m nepalsko-kineskim mjerenjem 2020), u istočnome dijelu Himalaje, na granici Nepala i Tibeta (Kina). Građen je od paleozojske jezgre koja je pokrivena pretežno mezozojskim stijenama. Ima oblik piramide; južna je strana strmija. Iznad 5000 m znatnim je dijelom pod ledenjacima (Rongbuk, Khumbu i dr.). Na južnim pristrancima rijetka naselja Šerpâ, leže na visini od 3600 m do 3900 m (dolina Khumbu); ljetna ispaša stoke seže do 4800 m. Nepalski dio Mount Everesta nalazi se u sastavu nacionalnog parka Sagarmatha (osnovan 1976; obuhvaća 1148 km²) koji je od 1979. na UNESCO-ovu popisu svjetske prirodne baštine, a tibetski (kineski) u sastavu nacionalnog parka Chomolungma (Qomolangma; osnovan 2012., obuhvaća 78 000 km²). Nakon više neuspjelih pokušaja 1921–52., prvi se popeo na Mount Everest, 29. V. 1953., Edmund Percival Hillary (iz Novoga Zelanda) sa Šerpom Tenzingom Norgayom. Godine 1979. organizirana je pod vodstvom Tone Škarja jugoslavenska ekspedicija, u okviru koje su se 13. V. popeli na vrh, kao prvi preko zapadnoga grebena, slovenski alpinisti Jernej Zaplotnik i Andrej Štremfelj, a 15. V. slovenski alpinist Stane Belak, hrvatski alpinist Stipe Božić (pothvat je ponovio 1989., ali preko jugoistočnoga grebena, s nepalske strane) i Šerpa Ang Phu (koji je pri silasku poginuo). Za hrvatske ženske ekspedicije 2009., pod vodstvom alpinista Darka Berljaka, na vrh su se 19. V. popele sestre Darija i Iris Bostjančić, u društvu nekoliko Šerpa (vođa Lakhpa Nuru), a 21. V. i Ena Vrbek i Milena Šijan; 23. V. 2021. na vrh se popeo i Mario Celinić.
