struka(e): astronomija
Kepler, Johann(es)
njemački astronom
Rođen(a): Weil, Württemberg, 27. XII. 1571.
Umr(la)o: Regensburg, 15. XI. 1630.

Kepler [kε'pləɹ], Johann(es), njemački astronom (Weil, Württemberg, 27. XII. 1571Regensburg, 15. XI. 1630). Studirao je na Sveučilištu u Tübingenu (1589–94), gdje ga je astronomiji poučavao Kopernikov sljedbenik njemački astronom i matematičar Michael Mästlin, 1594. prihvatio katedru astronomije u Grazu. Njegov su rad zapazili Galileo Galilei i Tycho Brahe, koji ga je pozvao za pomoćnika u Prag. Nakon Braheove smrti 1601., preuzeo je njegov položaj dvorskoga matematičara i astrologa cara Rudolfa II. Od listopada 1604. do početka 1606. promatrao je novu zvijezdu, koja je sjajem u maksimumu nadmašivala sjaj Jupitera; na mjestu zvijezde, za koju se danas zna da je bila supernova, zapažaju se samo difuzni ostatci, bez ostatka zvijezde. Koristeći vrlo točna Braheova opažanja planeta Marsa, Kepler je otkrio pravilnosti u planetskim gibanjima (→ keplerovi zakoni). Prva dva zakona objavio je 1609. u svojem glavnom djelu Nova astronomija (Astronomia nova). On je bio prvi od astronoma koji se sasvim riješio epicikala, geometrijskih konstrukcija koje su uvedene u geocentričnom sustavu. U istom djelu objavio je svoje tumačenje plime i oseke kao posljedice djelovanja Mjeseca. Newton je, na temelju dinamike i triju Keplerovih zakona, ustanovio zakon opće gravitacije. Nakon Praga, Kepler je 1612. prešao u Linz, gdje je predavao matematiku. Godine 1615. izdao je matematičko djelo Nova stereometrija vinskih bačava/tj. zakrivljenih ploha/ (Nova Stereometria Doliorum Vinariorum), u kojem se služio postupcima koji ga čine pretečom infinitezimalnoga računa. Godine 1619. objavio je djelo Skladnosti svijeta (Harmonices mundi) u kojem se izlaže njegov treći zakon. Nastavljajući Braheov rad, 1627. izdao je Rudolfinske tablice (Tabulae Rudolphinae) za izračunavanje položaja planeta, s logaritamskim tablicama, tablicama atmosferske refrakcije te zvjezdanim katalogom s 1005 zvijezda. Tablice su bile u upotrebi još cijelo stoljeće. Kepler je pridonio i modernoj optici konstrukcijom astronomskoga teleskopa (→ keplerov dalekozor), a također i tumačenjem širenja svjetlosti i djelovanja oka. Po njem su nazvani planetoid (1134 Kepler), krater na Mjesecu (Kepler), krater na Marsu (Kepler) i supernova (Keplerova supernova).

Citiranje:

Kepler, Johann(es). Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 22.11.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/kepler-johann-es>.