Jajce

ilustracija
JAJCE
ilustracija1ilustracija2

Jajce, grad u srednjoj Bosni, na ušću Plive u Vrbas, BiH (Federacija BiH); 8087 st. (2013; 13 579 st., 1991). Nalazi se u rasjednoj kotlini, na raskrsnici cestovnih pravaca koji vode dolinom Vrbasa (Banja Luka–Bugojno) i iz Bihaća za Bugojno. U središtu grada Pliva, rušeći se preko sedrenih naslaga, tvori vodopad visok 22 m; 5 km uzvodno od Jajca na Plivi se nalaze dva jezera (Veliko i Malo Plivsko jezero) voda kojih se koristi za proizvodnju električne energije. Proizvodnja građevnog kamena (plivit), metalna industrija. Iz antičkoga doba sačuvali su se tragovi naselja, među kojima se ističu temelji hrama s Mitrinim kultnim reljefom uklesanim u stijenu. U XIII. i XIV. st. podignut je zid oko naselja i dvor u oblicima zakašnjele romanike (Medved kula i tzv. katakombe, podzemna dvorana na dva kata). Pregrađen je u polovici XV. st., u stilu mletačko-dalmatinske kasne gotike (svečani portal s grbom kralja Stjepana Tomaševića), i na početku XVI. st.; potpuno je razoren potkraj XVIII. i na početku XIX. st. Gotička samostanska crkva sv. Marije sa zvonikom sv. Luke (1460); crkva sv. Katarine (XV. st.) i župna crkva (1886). Iz osmanskoga doba potječe nekoliko stambenih objekata i džamija (Esme Sultani, 1753). Zgrada II. zasjedanja AVNOJ-a pretvorena je u muzej (osnovan 1953). – Prvi se put Jajce spominje 1396. u naslovu Hrvoja Vukčića Hrvatinića (conte de Jajce). Tijekom srednjeg vijeka razvio se kao obrtničko i trgovačko središte. Zbog osmanskog pritiska na istočne granice države, postao je polovicom XV. st. prijestolnicom Bosanskoga Kraljevstva. U njemu je kralj Stjepan Tomaš sagradio kraljevski dvor i kapelu, a Stjepan Tomašević bio okrunjen (1461). God. 1463. osvojili su ga Osmanlije, a do kraja godine preoteo im ga je kralj Matija Korvin i učinio središtem Jajačke banovine. Zbog nove obrambene uloge, stara kraljevska utvrda i gradski obrambeni zidovi potkraj XV. st. preuredili su se i modernizirali. Pod osmanskom vlašću bio je sjedište kadiluka (1527–1878). God. 1656. grad je bio teško oštećen u požaru. Od 1878. bio je sjedište kotara. U Jajcu je 29. XI. 1943. održano II. zasjedanje AVNOJ-a. U ratu u BiH srpske su snage napadale Jajce od ožujka 1992. Jedinice HVO-a povukle su se potkraj listopada 1992 (s oko 30 000 izbjeglica). Tijekom napada i srpske okupacije grad je znatno razoren (uništena je većina kulturnih spomenika i vjerskih objekata). U rujnu 1995. zauzele su ga hrvatske snage.

Jajce. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 23.10.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=28530>.