struka(e): povijest, opća
Carnot, Lazare
francuski matematičar, general i državnik
Rođen(a): Nolay, Bourgogne, Côte-dʼOr, 13. V. 1753.
Umr(la)o: Magdeburg, Pruska, 2. VIII. 1823.
ilustracija
CARNOT, Lazare

Carnot [kaʀnọ'], Lazare, francuski matematičar, general i državnik (Nolay, Bourgogne, Côte-dʼOr, 13. V. 1753Magdeburg, Pruska, 2. VIII. 1823). Otac Sadija Carnota. Diplomirao je 1773. na vojnoj inženjerskoj školi École royale du génie u Mézièresu, potom bio u vojnoj službi. Od 1791. zastupnik u Zakonodavnoj skupštini pa u Konventu. Prišavši jakobincima, od 1793. bio je član Komiteta javnoga spasa zadužen za vojne poslove; najzaslužniji je za organizaciju republikanske vojske u ratu protiv Prve koalicije i gušenju rojalističkih ustanaka, zbog čega je dobio nadimak »organizator pobjede«. Povezavši se s protivnicima jakobinske diktature, ostao je član Komiteta nakon Thermidorskoga prevrata 1794., a 1795. izabran je za člana Direktorija gdje je zagovarao umjerenu politiku i sporazum s rojalistima te je 1797. smijenjen. Nakon državnog udara Napoleona Bonapartea bio je ministar rata 1799–1802., ali se kao republikanac 1804. povukao iz javnoga života. Napoleonu se ponovno pridružio 1814. kada je dobio čin generala i uspješno branio Antwerpen te za »sto dana« 1815. kada je bio ministar unutarnjih poslova. Nakon Druge restauracije Burbonaca prognan, živio je najprije u Poljskoj, a potom u Pruskoj. Objavio je više vojnih spisa, mahom o problemima vojnih utvrda, npr. O obrani utvrda (De la défense des places fortes, 1809).

Bavio se mehanikom i matematikom. U djelu Razmišljanja o metafizici infinitezimalnog računa (Réflexions sur la métaphysique du calcul infinitésimal, 1797) dao je aksiomatski pristup infinitezimalnom računu, a u djelima O korelacijama geometrijskih likova (De la corrélation des figures de géométrie, 1801), Položajna geometrija (Géométrie de position, 1803) i Temeljna načela ravnoteže i gibanja (Principes fondamentaux de l’équilibre et du mouvement, 1803) pokušao je smjestiti geometriju u univerzalni okvir. Po njem se nazivaju poopćenje Pitagorina poučka i teorem koji opisuje odnose između presjeka konika i trokuta (Carnotov teorem). Pisao je i poeziju (zbirka Pjesnička djelca generala L.-N.-M. Carnota – Opuscules poétiques du général L.-N.-M. Carnot, 1820).

Bio je član francuske Akademije znanosti (1796–97. i 1800–16).

Citiranje:

Carnot, Lazare. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 21.11.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/carnot-lazare>.