struka(e): geografija, hrvatska | povijest, hrvatska | likovne umjetnosti

Šarengrad, naselje u Srijemu, 8 km zapadno od Iloka; 362 st. (2021). Leži na obali Dunava, uz cestu Vukovar–Ilok–Bačka Palanka (Vojvodina), na 86 m apsolutne visine. Ruševine srednjovjekovne utvrde. Jednobrodna kasnogotička župna crkva sv. Petra i Pavla barokizirana 1683. Uz višekutno svetište s potpornjima diže se gotički zvonik od opeke. U crkvi su oltari, propovjedaonica, orgulje i mnogobrojni liturgijski predmeti iz XVII. i XVIII. st. Franjevački samostan s kulturnopovijesnom, etnografskom i arheološkom zbirkom. Pravoslavna crkva sv. Arhanđela Mihaila i Gavrila podignuta je 1805. Poljodjelstvo (vinova loza, kukuruz, ječam, pšenica, soja, suncokret, šećerna repa, grah, krumpir, duhan i dr.); stočarstvo (svinja, ovca, govedo). – Tragovi naseljenosti na tom području potječu iz pretpovijesti. Na području današnjega naselja nalazio se srednjovjekovni burg Athya, koji se spominje od 1405. Godine 1420. mačvanski ban I. Morovićki dao je u Šarengradu sagraditi utvrdu te je osnovao samostan franjevaca opservanata (Sv. Duha). Nakon izumiranja Morovićkih (1476) Šarengrad je pripao obitelji Gereb. Godine 1526–1688. nalazio se pod osmanskom vlašću. Pošto su Osmanlije 1688. spalili franjevački samostan Sv. Duha, knez L. Odeschalchi odobrio je 1697. franjevcima iz Donje Tuzle naseljavanje u samostanu, koji su u XVIII. st. obnovili. Godine 1887. u selu je bila osnovana Štedna i pripomoćna zadruga (od 1910. Hrvatska narodna štedionica) i Hrvatska čitaonica. U drugoj polovici XIX. st. onamo su se doselili Nijemci, Madžari, Česi, Slovaci i Rusini.

Citiranje:

Šarengrad. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 17.4.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/sarengrad>.