struka(e):
vidi još:  Filmski leksikon

vestern (engl. western, u osnovnom značenju: zapadni), filmski žanr koji obuhvaća filmove s radnjom smještenom u doba naseljavanja sjevernoameričkog Zapada u drugoj polovici XIX. st. Središnja je tema žanra uspostava zakonita poretka na »granici« civilizacije, u uvjetima bezakonja, odnosno još nekultivirane prirode (simbolička antinomija vrta i divljine), gdje se s obzirom na situaciju uspostavljaju norme gotovo rodovskoga društva (važnost patrijarhalnih figura, obitelji, prijateljstva). Radnja se razvija oko sukoba suprotstavljenih antagonista, s istaknutom dramaturgijom izbora (između zakona i bezakonja, dobra i zla) i protagonistom koji poprima herojske značajke, mijenja sudbinu zajednice. Zbog takvih obilježja vestern je žanr sklon analogijama s mitom, odnosno sklon mitizaciji (žanr o načelima, a ne o činjenicama); u vesternu je čest motiv osvete, a junak je često osamljenik. Vestern je izrazito fabularan film, najčešće lančane radnje, stoga nerijetko s motivom putovanja (što pogoduje dramaturgiji izbora), iako su od kraja 1940-ih snimani i mnogi vesterni s jedinstvom mjesta, vremena i radnje, više dramski, a manje epski. Jedan od najpopularnijih žanrova od samoga nastanka prije 1910. pa sve do kraja 1960-ih, vestern je svoj umjetnički vrhunac dosegnuo 1940-ih i 1950-ih u djelima J. Forda (Poštanska kočija, 1939; Moja draga Klementina, 1946; Tragači, 1956), F. Langa (Western Union, 1941), W. A. Wellmana (Omča za vješanje, 1943), K. Vidora (Dvoboj na suncu, 1947), H. Hawksa (Crvena rijeka, 1948; Rio Bravo, 1959), R. Walsha (Teritorij Colorado, 1948), H. Kinga (Revolveraš, 1950), F. Zinnemanna (Točno u podne, 1952), G. Stevensa (Shane, 1953), A. Manna (Gola ostruga, 1953), B. Boettichera, D. Davesa, J. Sturgesa, da bi 1960-ih dosegnuo vrhunac refleksivnosti (Fordov Čovjek koji je ubio Libertyja Valancea, 1962; Divlja horda S. Peckinpaha, 1969). S krizom američke ideologije nestao je klasični vestern i javio se tzv. korektivni vestern ili antivestern s izrazito demistifikacijskom, odnosno naturalističkom slikom Divljega zapada (Mali veliki čovjek A. Penna, 1970; Kockar i bludnica R. Altmana, 1971) te specifični, izrazito groteskni, talijanski tzv. špageti vestern (S. Leone). Od 1970-ih vesterni se snimaju tek povremeno, najistaknutije prinose žanru do 1990-ih daje C. Eastwood.

Citiranje:

vestern. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/vestern>.