struka(e):

turbokod (lat. turbo: vihor, vrtlog + kod), kod koji se u prijamniku komunikacijskih sustava primjenjuje radi ispravljanja pogrješaka nastalih u prijenosu signala kanalom. Ta je tehnika kodiranja prvi put objavljena u znanstv. radu 1993. Turbokod najčešće nalazi primjenu u komunikacijskim sustavima u kojima je potrebno ostvariti maksimalnu brzinu prijenosa informacije kroz frekvencijski ograničenu komunikacijsku poveznicu te uz prisutnost šuma. Osnovna je prednost turbokoda što omogućuje povećanje brzine prijenosa kanalom bez povećanja snage predajnika, ili omogućuje smanjenje snage predajnika uz zadržavanje željene prijenosne brzine. Glavna im je mana velika složenost dekodera. Složenost postupka kodiranja i dekodiranja pridonosi povećanju kašnjenja u postupku prijenosa informacije, promatrajući od trenutka kada su podatci spremni za kodiranje pa do trenutka kada se dekodirani podatci isporučuju korisniku na strani prijamnika. Danas se turbokod rabi u pokretnim komunikacijskim mrežama treće generacije (3G), u satelitskim komunikacijama, a sve više zamjenjuje i konvolucijske kodove u digitalnim sustavima za distribuciju videosignala.

Citiranje:

turbokod. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/turbokod>.