struka(e):

goveda (Bovinae), potporodica krupnih preživača iz porodice šupljorožaca (Bovidae). Izvorno žive na svim kontinentima osim u Australiji, kamo su uvezena. Prilagođena su različitim životnim prilikama, tako da nastavaju, bilo kao divlja bilo kao udomaćena, močvarna područja i prašume, stepska područja, plodna područja s umjerenom klimom, a dopiru i do najviših planinskih krajeva. Različite životne prilike uzrokovale su unutar potpor. znatne razlike između rodova i podrodova u građi lubanje, kostura i u drugim morfološkim i fiziološkim značajkama, ali uz izrazitu razvojnu sličnost. Goveda su velike i krupne životinje na razmjerno kratkim nogama. Rogovi su im različite veličine, glatki, svinuti u stranu ili naviše, osim u bivola, kod kojih su svinuti unatrag, s jačim prstenastim naborima. Tijelo im je obraslo dužom ili kraćom dlakom. Vrat tvori jake nabore u obliku podvoljka ili plahtice. Rep im je dugačak, s pramenom dužih dlaka na kraju. Vime s četirima sisama smješteno je u slabinskom dijelu trupa. Goveda su poligamne, društvene životinje i žive u stadima. Spolno dozrijevaju do 20 mjeseci, brjeđost im traje oko 10 mjeseci, a mogu doživjeti 20 i više godina. U divljih i domaćih goveda izražen je spolni dimorfizam. Zubalo i probavni sustav prilagođeni su sirovoj biljnoj hrani; preživači su.

Pripadnici potporodice goveda koji danas žive dijele se na rod bivola (Bubalus) i goveda (Bos). U rod bivola spada divlji azijski bivol, koji je i udomaćen, te afrički divlji bivol. Brojni predstavnici roda goveda dijele se na četiri podroda. Podrod bizonskih goveda (Bibovina) obuhvaća divlja goveda i njihove udomaćene potomke Indije i Sundskog arhipelaga (banteng, B. javanicus, i njegov udomaćeni oblik bali-govedo, te gaur, B. frontalis). Pripadnici podroda jakova (Poephagus) divlja su i domaća goveda središnje azijske visoravni (jak, B. grunniens). Podrod bizona (Bisontina) obuhvaća ostatke nekadašnjih brojnih stada bizona Amerike i Europe (B. bison, B. bonasus). Podrod pravih goveda ili taurina (Bos) nema danas divljih izvornih oblika, a udomaćeni predstavnici pravih goveda vode podrijetlo od izumrloga divljeg grla – tura (Bos primigenius taurus), koji je bio raširen u dijelu Azije, Europe i Afrike. U prava goveda, po podrijetlu, ubraja se brojno znatna skupina goveda s grbom – zebu-goveda Azije i Afrike (Bos taurus indicus).

Citiranje:

goveda. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/goveda>.