struka(e): medicina

slina (latinski saliva), bistra tekućina koju proizvode žlijezde slinovnice. Dnevna je količina izlučene sline između 800 i 1500 ml. Glavni su sastojci sline voda, različiti ioni (elektroliti), mucin i enzim ptijalin, koji već u ustima započinje probavu škroba. Osim što ima važnu ulogu u početnoj fazi probave, slina štiti sluznicu usne šupljine od ozljeda hranom (razmekšava hranu i olakšava gutanje) i održava higijenu usne šupljine ispiranjem štetnih sastojaka, te antibakterijskim djelovanjem svojih sastojaka (nekih iona, enzima, posebice lizozima, te protutijela). Pri dugotrajnom smanjenju izlučivanja sline znatno je ubrzan razvoj zubnoga karijesa. Prekomjerno izlučivanje sline (ptijalizam ili sijaloreja) česta je popratna pojava mučnine (npr. pri kinetozama) ili trudnoće, a može biti i posljedica nekih bolesti (npr. Parkinsonova bolest), otrovanja nekim lijekovima, biljkama i gljivama (→ muskarin; pilokarpin). Smanjeno izlučivanje sline pojavljuje se npr. pri otrovanju atropinom. (→ salivacija)

Citiranje:

slina. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 24.4.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/slina>.