struka(e): | |

registar (srednjovjekovni latinski registrum, regestrum: popis, upisnik < kasnolatinski regesta).

1. U diplomatici, zbirka kopija dokumenata. U starom Rimu registre su imale javne vlasti, odnosno senat, konzuli i carska kancelarija; nazivali su se još commentaria, gesta, registra. U njih su se upisivali odaslani i zaprimljeni dokumenti. Bili su pisani na papirusnim svitcima i nisu do danas sačuvani, ali ih spominje Kasiodor. Običaj upisivanja odaslanih dokumenata u zasebnu knjigu preuzela je papinska kancelarija. Potkraj XII. st. običaj unošenja dokumenata odaslanih iz kancelarije uvele su vladarske kancelarije i tako su nastali registri (registra), odnosno kopijalne knjige auktora, prethodnici današnjih arhiva. Za hrvatsku povijest iznimno su značajni registri papinske kancelarije papa Ivana VIII. (Reg. Vat. 1) i Grgura VII. (Reg. Vat. 2, 3). U Ugarsko-Hrvatskom Kraljevstvu registar su u kancelariju uveli Anžuvinci u prvoj polovici XIV. stoljeća.

2. Službena knjiga u koju se upisuju pravno važne činjenice, akti, postupci ili događaji. Upis u službeni registar pretpostavka je za legalno djelovanje (registar trgovačkih društava, registar brodova, registar političkih stranaka i sl.).

3. U glazbi, oznaka za niz tonova skladbe, ljudskoga glasa ili pojedinoga glazbala koji imaju određeni raspon tonskih visina ili zajedničku specifičnu boju tona. U praksi se često rabe termini »viši« i »niži« registar, što je povijesno značilo skladanje ili izvođenje u višem ili nižem tetrakordu ili oktavi. Kod nekih glazbala (npr. gudaćih) u praksi se za registar rabi termin »položaj«. Najčešća je uporaba termina registar u teoriji i praksi sviranja na orguljama i čembalu. Na orguljama se razlikuju temeljni registri, alikvoti, odnosno mješanice i jezičnjaci. Sviranjem u različitim registrima na orguljama se može postići da im zvuk oponaša druga glazbala (npr. različite tipove flauta, rogova, viola i dr.) i ljudski glas (tzv. registar vox humana).

4. U računalstvu i digitalnoj elektronici, grupa osnovnih memorijskih jedinica (bistabila) za pohranu niza bitova (obično 32 ili 64). (→ digitalna elektronika; elektroničko računalo)

Citiranje:

registar. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/registar>.