ovca, domaća, preživač iz porodice šupljorožaca. Bila je udomaćena zajedno s kozom u poljoprivrednim naseljima u dolini rijeke Jordan, na Bliskome istoku, oko 8000 god. pr. Kr. Izvorni, divlji oblik, prvih udomaćenih ovaca bio je muflon (Ovis orientalis) iz Male Azije. Nije isključeno da su se već udomaćene ovce poslije još križale s divljima, pogotovo s argalijem (Ovis ammon). Na području Hrvatske, kosti udomaćenih ovaca nađene su u naseljima impresso-kulture u priobalju, na otocima i u starčevačkoj kulturi u Slavoniji. Utvrđena je starost prvih udomaćenih ovaca na području Hrvatske, metodom radioaktivnoga datiranja s pomoću ugljika 14C, oko 6100 godina pr. Kr.
Divlje ovce nisu bile pokrivene vunom nego kratkom dlakom. Odlike s vunom dobivene su selekcijom, a prvi su se put pojavile prije približno 5000 godina. Daljnjom selekcijom stvarane su specijalizirane pasmine: mliječne (istočnofrizijska, awassi), mesne (suffolk, charollais), za proizvodnju vune (australski merino, merino-rambouillet), pasmine koje janje više potomaka (finska, romanovska). U Hrvatskoj su izvorne hrvatske pasmine pramenka i cigaja. Od pramenke su nastali brojni sojevi koji su se postupno pretvorili u posebne pasmine, od kojih su poznatije: paška ovca, istarska pramenka, lička pramenka i dubrovačka ruda.
