struka(e):
ilustracija
PEĆINARI, etiopski pećinar, Procavia capensis

pećinari (Hyracoidea), red malih sisavaca koji po vanj. obilježjima nalikuju glodavcima i dvojezupcima. Dugi su 30 do 60 cm, odrasli teže do 4,5 kg. Duguljasta su tijela, kratka vrata i udova, rudimentarna repa. Na prednjim nogama imaju četiri, a na stražnjima tri prsta koja su na krajevima odozgo prekrivena plosnatim kopitastim pandžama. Hodaju cijelim tabanima (plantigradi). Glava im je šiljasta, a gornja usna rascijepljena. U gornjoj čeljusti imaju jedan sjekutić, a u donjoj dva. Očnjaka nemaju, pa se između sjekutića i kutnjaka nalazi krezubina (diastema). Nastanjuju kamenita i sušna područja Arabije, srednje i južne Afrike, ali i otvorene travnjake, a rod Dendrohyrax i šume. Žive u većim skupinama, vrlo su plašljivi i spremni na strjelovit bijeg čim začuju oštri zvižduk svojega stražara. Ženka ugl. koti dva mladunca. Današnje vrste, ostatci bogate miocenske faune, vrlo su slične prakopitarima, a okupljene su u jedinoj preostaloj por. Procaviidae. Razlikuje se 6 vrsta. Poznatiji su etiopski pećinar (Procavia capensis), koji živi po planinama Etiopije sve do juga Afrike, i šumski pećinar (Dendrohyrax dorsalis), koji živi u krošnjama tropskih kišnih šuma.

Citiranje:

pećinari. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/pecinari>.