struka(e):
ilustracija
NIL, porječje
ilustracija
NIL, satelitska snimka

Nil (arapski An-Nīl, također Al-Baḥr: Velika rijeka), rijeka u istočnoj i sjevernoj Africi, najdulja na svijetu (6650 km) s porječjem od 3 349 000 km² (oko 10% površine Afrike). Nastaje spajanjem Bijeloga Nila koji dolazi iz područja velikih istočnoafričkih jezera i Modroga Nila s područja Etiopskoga gorja. Protječe Ruandom, Tanzanijom, Ugandom, Južnim Sudanom, Etiopijom, a najvećim dijelom Sudanom i Egiptom; velikom deltom ispresijecanom mnoštvom kanala utječe u Sredozemno more. Najudaljeniji izvorišni krak Nila je rijeka Kagera, pritok Viktorijina jezera, iz kojega istječe Viktorijin Nil i utječe u Albertovo jezero. Iz jezera istječe Albertov Nil, koji se nizvodno od grada Nimule naziva Gorski Nil (Bahr el-Gabal, arapski Baḥr al-Ǧabal). Nakon sutoka s pritokama Bahr el-Gazal (arapski Baḥr al-Ġazāl) i Sobat mijenja ime u Bijeli Nil (Bahr el-Abjad, arapski Baḥr al-Abyaḍ; dug 800 km). Modri Nil (Bahr el-Azrak, arapski Baḥr al-Azraq; dug 1460 km) izvire u Etiopiji iz jezera Tana kao rijeka Abay (Abbai). Nakon sastava Bijelog i Modroga Nila kraj Kartuma nastavlja teći kao Nil. Nizvodno od ušća Atbare ne prima više pritoka. Teče preko nekoliko brzaka (katarakti). Dvadesetak kilometara sjeverno od Kaira grana se u prostranu deltu (23 000 km²). Na Nilu je izgrađeno više brana, a najpoznatije su Asuanska visoka brana u Egiptu, brana Sennar na Modrome Nilu u Sudanu i hidroelektrane Nalubaale (prije Owen Falls), Kiira i Bujagali na Viktorijinu Nilu kraj Jinje u Ugandi; u izgradnji je i velika brana na Modrome Nilu u Etiopiji (uz granicu sa Sudanom) koja će, kada bude dovršena, biti najveća na afričkome kontinentu. Oko 25 000 km kanala razvodi vodu za natapanje; najvažniji su Ismailijski i Josipov (Baḥr Yūsuf) kanal. Razvijena je riječna plovidba po rijeci i kanalima u delti. Intenzivne kiše u izvorišnome dijelu uzrokuju svake godine velike poplave, osobito u Egiptu, koje se od davnine iskorištavaju za natapanje uskoga pojasa plodnog tla uz rijeku i u delti, najgušće naseljenoga dijela zemlje. Nil je bio materijalni temelj procvata staroegipatske kulture; o njem ovisi i sav život modernog Egipta. Španjolski isusovac Pedro Páez dopro je 1618. do izvorišta Modroga Nila, a James Bruce do jezera Tana (1770) u izvorištu Modroga Nila. God. 1860–61. John Hanning Speke i James Augustus Grant ustanovili su da je Bijeli Nil odvirak Viktorijina jezera.

Citiranje:

Nil. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/nil>.