struka(e):

Minos (grč. Mίνως, Mínōs), u grčkoj mitologiji, sin Zeusa i sidonske kraljevne Europe, muž Pasifajin i otac Deukalionov i Arijadnin. Minosa je sam Zeus poučio i dao mu žezlo tako da je kao kralj na Kreti bio mudar zakonodavac. Pod zaštitom svojega ratnog brodovlja, vodio je trgovinu i održavao veze s prekomorskim gradovima. Zbog ubojstva sina Androgeja, nametnuo je danak Atenjanima. Na Kreti mu je grčki umjetnik Dedal sagradio labirint, u koji je smjestio čudovište Minotaura. Dok je progonio odbjegloga Dedala, dao ga je ubiti kralj Kokal na Siciliji. Grci su vjerovali da je Minos nakon smrti, zbog svoje pravednosti, postao sucem u podzemnome svijetu (→ androgej; arijadna; dedal; minotaur; tezej). Antički povjesničari smatrali su kralja Minosa povijesnom ličnošću. Iskapanja britanskoga arheologa A. Evansa na Knosu pobudila su uvjerenje da je pronađena palača legendarnoga Minosa (možda je minos bila titula kretskih vladara). Iz Minosova imena izvedeni su nazivi minojska kultura (→ kretska kultura) i minojska religija. Mit o Minosu simbolizira nekoliko povijesnih činjenica: orijentalne utjecaje na kretsku kulturu (→ europa), kult bika u staroj kretskoj religiji, monumentalnost kretskoga graditeljstva (→ labirint), kretsko zakonodavstvo, kretsku talasokraciju i hegemoniju na Egejskome moru, kretsku okupaciju Sicilije.

Citiranje:

Minos. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/minos>.