mikoplazme (miko- + -plazma) (Mycoplasmatales), red bakterija bez stanične stijenke, promjenljiva oblika. To su najmanji jednostanični mikroorganizmi promjera od 300 do 800 nm u promjeru. Nekada su mikoplazme smatrane virusima, ali se od njih razlikuju jer sadrže obje nukleinske kiseline (DNA i RNA), i mogu se uzgajati na umjetnim hranjivim podlogama posebnog sastava. Uzrokuju pretežito kronične bolesti, npr. zaraznu pleuropneumoniju goveda, zaraznu pleuropneumoniju koza, zaraznu agalakciju koza i ovaca, mikoplazmatski artritis goveda, enzootsku pneumoniju svinja, mikoplazmatski artritis svinja, kroničnu respiratornu bolest peradi. Mnoge mikoplazme (Mycoplasma pneumoniae, Mycoplasma hominis, Mycoplasma genitalium i Ureaplasma urealyticum) mogu uzrokovati bolesti i u čovjeka. Znaci su zaraze mikoplazmama opća slabost, bolovi u mišićima, glavobolja, vrućica, grlobolja i kašalj; u 5 do 10% oboljelih radiološkom se pretragom uočava upala pluća. Rijetko su zahvaćeni srce, živčani sustav i koža. Mycoplasma pneumoniae najčešći je uzročnik upale pluća u djece školskoga uzrasta i mladih odraslih koja se može javiti kao epidemija, osobito u vojnim jedinicama ili studentskim domovima, a zaraza se prenosi kapljičnim putem. Mycoplasma hominis, Mycoplasma genitalium i Ureaplasma urealyticum mogu izazvati zaraze mokraćnoga sustava. Bolesti uzrokovane mikoplazmama liječe se antibioticima iz skupine makrolida ili tetraciklina. – U novije doba u biljkama su nađeni mikroorganizmi slični mikoplazmama, a uzrokuju biljne bolesti, npr. stolbur rajčice, propadanje kruške.
