struka(e):
ilustracija
LEPTIRI, apolonov leptir, Parnassius apollo
ilustracija
LEPTIRI, carski plašt, Argynnis paphia
ilustracija
LEPTIRI, crvena lenta, Catocala nupta
ilustracija
LEPTIRI, danje paunče, Inachis io
ilustracija
LEPTIRI, kruškov prelac, Saturnia pyri
ilustracija
LEPTIRI, lastin rep, Papilio machaon
ilustracija
LEPTIRI, ljepokrili admiral, Vanessa atalanta
ilustracija
LEPTIRI, mala prelijevalica, Apatura lila
ilustracija
LEPTIRI, metamorfoza lastina repa, Papilio machaon, čahura
ilustracija
LEPTIRI, metamorfoza lastina repa, Papilio machaon, gusjenica
ilustracija
LEPTIRI, metamorfoza lastina repa, Papilio machaon, izlazak leptira iz čahure
ilustracija
LEPTIRI, metamorfoza lastina repa, Papilio machaon, početak zatvaranja gusjenice u čahuru
ilustracija
LEPTIRI, mrtvačka glava, Acherontia atropos
ilustracija
LEPTIRI, obična medonjica, Arctia caja
ilustracija
LEPTIRI, obični žućak, Gonepteryx rhamni
ilustracija
LEPTIRI, prugasto jedarce, Iphiclides podalirius
ilustracija
LEPTIRI, vatreni plavac, Chrysophanus virgureae
ilustracija
LEPTIRI, velika prelijevalica, Apatura iris
ilustracija
LEPTIRI, veliki topolnjak, Limenitis populi

leptiri (Lepidoptera), red kukaca s 2 para krila obraslih gustim ljuskastim dlačicama koje se prekrivaju poput crjepova. Tijelo im je dlakavo, glava slabo pokretljiva, oči sastavljene i dobro razvijene (često imaju i dva jednostavna oka), ticala (osjetilo njuha) raznolika oblika. Usni su im organi pretvoreni u sisalo, kojim sišu cvjetni sok, a kada miruju, ono je spiralno savijeno; neki se leptiri uopće ne hrane, pa zato i nemaju sisala. U leptira je često spolno dvoličje (spolni dimorfizam). Tako se u mnogih vrsta mužjak bojom i građom razlikuje od ženke. Štoviše, ženke nekih vrsta iz por. grbica, moljaca i gubara imaju posve zakržljala krila. Leptiri se razvijaju potpunom preobrazbom. Ličinka (gusjenica) ima čeljusti za grizenje, pa se hrani isključivo biljem. U ustima ima predive žlijezde, koje joj služe za pravljenje zapretka (kukuljice). Prije nego se zakukulji, gusjenica se više puta presvlači. Kukuljica leži na zemlji, u zemlji ili je pričvršćena na neku tvrdu podlogu. U nekih se leptira gusjenica zavije u čahuricu od svilenih niti i zakukulji (dudov svilac). Leptiri su rašireni po cijelom svijetu, a osobito su brojni u tropima. Poznato je više od 150 000 vrsta leptira, a podijeljeni su u 90-ak porodica. Veće su porodice: moljci (Tineidae), grbice (Geometridae), sovice (Noctuidae), svilci (Bombycidae), prelci (Saturniidae), gubari (Lymantriidae), lastinrepci (Papilionidae) i bijelci (Pieridae). Mnoge su vrste ugrožene. U Hrvatskoj je zabilježeno oko 3000 vrsta leptira, od kojih je 186 danjih. Zakonom o zaštiti prirode zaštićeni su: lastin rep (Papilio machaon), prugasto jedarce (Iphiclides podalirius), apolon ili crvenooki parnasovac (Parnassius apollo), velika prelijevalica (Apatura iris), mala prelijevalica (Apatura ilia) i veliki topolnjak (Limenitis populi). To su danji leptiri ugroženi ugl. zbog svoje ljepote koja privlači sakupljače i zbog malih populacija.

Citiranje:

leptiri. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/leptiri>.