struka(e):
ilustracija
KRPELJI, obični ili pseći krpelj, Ixodes ricinus

krpelji (Ixodidae), porodica člankonožaca iz reda grinja (Acarina); velike grinje (duge i do 2 cm), žute ili smeđe boje, s približno 300 vrsta. Postoji i porodica stajskih krpelja (Argasidae), koje zovu i mekim krpeljima jer nemaju leđnog štita. Krpelji su vrlo opasni za čovjeka i životinje, jer prenose mnoge infekcije praživotinjskoga, rikecijskoga (→ rikecije) i virusnoga podrijetla. Svi su paraziti, sišu krv i tomu su im prilagođeni usni organi. Rilcem probiju kožu, a njegovim zupcima se učvrste tako snažno da ih nije moguće odijeliti od kože: prije se prekine glavica a rilce ostane u koži, što može izazvati upalu. Ženke krpelja iz porodice Ixodidae parazitiraju na koži čovjeka i različitih životinja. U tijeku života mijenjaju, prema stupnjevima svojega razvoja, i po nekoliko domaćina. Najpoznatiji je predstavnik te skupine obični ili pseći krpelj (Ixodes ricinus). Raširen je po Europi, živi na travi i grmlju, odakle prelazi na različite sisavce i čovjeka. Prenosi uzročnike piroplazmoze, spirohetoze, encefalitisa i drugih bolesti. Kada se ženka napije krvi (pri čemu poveća svoju masu i više od 200 puta), otpadne od domaćina na zemlju, gdje položi jaja. Ličinka se hrani krvlju guštera, ptica i sitnih sisavaca, a tek nakon posljednjega presvlačenja, kao odrasli krpelj, napada i velike sisavce. Vrste porodice Argasidae parazitiraju ugl. na pticama, rjeđe napadaju čovjeka i sisavce; tako npr. perzijski krpelj (Argas persicus), raširen u Africi, Iranu, Zakavkazju i Kini, parazitira na peradi i prenosi na perad kokošju spirohetozu. Vrsta Ornithodorus moubata, iz trop. Afrike, prenosi na čovjeka afrički povratni tifus. (→ grinje)

Citiranje:

krpelji. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/krpelji>.