kreativnost (prema kreacija; usp. engl. creativity, njem. Kreativität). 1. Sposobnost stvaranja jedinstvenoga i novoga rješenja, ideja, proizvoda i sl. Rezultati moraju biti originalni i statistički rijetki. Kreativni uradak mora u nekoj kulturi biti ocijenjen vrijednim, korisnim, uporabljivim (u području djelatnosti u kojoj je nastao), tj. što je novo ili drukčije nije uvijek i kreativno već je često neprihvaćeno ili čudnovato. Pod kreativnošću se podrazumijevaju: kreativni proizvodi, kreativni pojedinci (ili skupine), kreativni procesi i kreativna okolina.
Tijek kreativnoga mišljenja proces je koji ima kreativan ishod i nekoliko stupnjeva: preparaciju – upoznavanje problema ili pitanja i priprema za rješavanje; inkubaciju – u suvremenoj kognitivnoj psihologiji dio procesa u kojem se događaju paralelne mentalne asocijacije; uvid – iznenadno, naglo rješenje; evaluaciju i elaboraciju – prevođenje rješenja u proizvod koji je prihvatljiv okolini. Nije nužno da kreativni proces ima sve te mijene. U psihologiji se kreativno mišljenje izjednačuje s divergentnim mišljenjem, koje je: fleksibilno, fluentno i originalno. Inventivno i kreativno mišljenje proces je povezivanja pojmova i stvari na nov i nepoznat način, zamjedbom veza među pojavama i stvarima koje nisu uvijek očite. Intelektualna razvijenost (ili tzv. konvergentno mišljenje) i kreativnost nisu međusobno povezane, ali je određena razina inteligencije nužan uvjet kreativnosti. Nije dokazano da postoji posebna struktura ličnosti u osoba koje se nazivaju »kreativnom ličnošću«. Suvremena psihologija drži da je većina ljudi kreativna.
2. U lingvistici, sposobnost govornoga subjekta (izvornoga govornika) da, s pomoću završenoga broja glasovnih jedinica i struktura, spontano proizvede i razumije neograničen broj fraza (rečenica), većinu kojih nikada prije nije ni izgovorio ni čuo. Dva su tipa kreativnosti: kreativnost koja mijenja pravila, kada nakupljanje individualnih varijacija dovodi do izmjene pravila (ona ovisi o performanciji, tj. o govoru), i kreativnost upravljana pravilima, koja se sastoji u proizvodnji novih fraza (rečenica) s pomoću rekurzivnih pravila gramatike (ona ovisi o kompetenciji, tj. o jeziku kao sustavu). Kreativnost se smatra svojstvom specifičnim za ljudsku vrstu: stvaranje novih fraza (rečenica) nije obilježje sustava životinjske komunikacije.
