struka(e):
ilustracija
KORALJI, crvena moruzgva, Actinia equina
ilustracija
KORALJI, crveni koralj, Corallium rubrum
ilustracija
KORALJI, kameni koralj, Madreporaria
ilustracija
KORALJI, kožnati koralj, Alcyonium acuale
ilustracija
KORALJI, morsko stabalce, Eunicella cavolinii
ilustracija
KORALJI, smeđa vlasulja, Anemonia sulcata

koralji (kasnolat. corallum, klas. lat. coral[l]ium ili cural[l]ium < grč. ϰοράλ[λ]ıον) (Anthozoa), razred morskih životinja iz koljena žarnjaka (Cnidaria). Pretežno su prirasli za podlogu (sesilni) ili slabo pokretni polipi, koji na slobodnoj (neprirasloj) strani imaju jedini tjelesni otvor – usta, okružena vijencem pokretljivih lovki (tentakuli). Unutrašnja tjelesna šupljina (mješinica) razdijeljena je uzdužnim pregradnim stijenkama (septa) na 6, odn. 8 pregradaka (radijalne komore). Broj lovki i pregradnih stijenki za pojedine je skupine koralja karakterističan; može ih biti 6, 8 ili umnožak brojeva 6 ili 8. Između pregradnih stijenki nalaze se probavne i spolne žlijezde, a u tjelesnoj šupljini i blizu lovki žarne čahurice (cnidae) na pokretnim nitima (acontiae). Jetkim sokom, koji izlučuju iz žarnih čahurica, mogu omamiti ili usmrtiti sitne organizme. Koralji se razmnožavaju spolno i nespolno. Češće je nespolno razmnožavanje pupanjem i nepotpunim dijeljenjem. Na polipu izraste pup, iz kojega se razvije životinja; ona se odvoji od stare životinje ili ostaje na njoj i tada nastaju goleme kolonije koraljnih polipa, koji su međusobno srasli i spojeni mrežom kanala. Kod spolnoga razmnožavanja razvije se u tjelesnoj šupljini polipa mlada životinja, koja kao ličinka planula ili kao oblikovana životinja izlazi kroz usni otvor. – Najstarije fosilne vrste koralja poznate su u najstarijem paleozoiku. U geol. prošlosti koralji su izgrađivali mnoge grebene i otoke, koji su se izdizanjem morskoga dna našli na kopnu. Najpoznatiji fosilni koraljni grebeni kod nas nalaze se u Gorskom kotaru u jurskoj formaciji kraj Zlobina, zatim u slojevima kredne formacije u području Medvednice i Samoborske gore. Koralji se, prema građi, broju lovki i pregrada, dijele u dva podrazreda: Hexacorallia (Zoanthiniaria) i Octocorallia (Alcyonaria). Podrazred Hexacorallia odlikuje broj 6, a Octocorallia broj 8. Hexacorallia obuhvaća 5 redova; u trop. morima od njih se nalaze crni koralji (Antipatharia) i kameni koralji (Madreporaria), koji stvaraju koraljne grebene, a u Jadranu crvena moruzgva (Actinia equina) i smeđa vlasulja (Anemonia sulcata). Podrazred Octocorallia obuhvaća 6 redova: Stolonifera, Telestacea, Alcyonacea, Coenthecalia, Gorgonacea i Pennatulacea. U Jadranu su njihovi predstavnici blijeda ručica (Alcyonium palmatum), crveni koralj (Corallium rubrum), morsko stabalce (Eunicella cavolinii), morsko pero (Pteroides spinosum).

Citiranje:

koralji. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/koralji>.