struka(e):
ilustracija
GROŠ, srebrni, Pavla I. i Mladina II. Bribirskoga, Zagreb, Arheološki muzej

groš (njem. Groschen < starijega gros[se], tal. grosso, od lat. grossus: debeo), veći i krupniji europski srebrni novac u srednjem vijeku; počeo se kovati kao nov, solidan novac mjesto denara, koji je mnogo izgubio od svoje vrijednosti. Naziv groš kod kurentnoga novca održao se mjestimice i danas. Prvi je groš, gros tournois (lat. grossus Turonensis ili denarius grossus), kovala Francuska u Toursu 1226 (masa 4,22 g, veličina 25 mm). Oko 1300. kovao se u Pragu grossus Pragensis (oko 3,7 g, 28 mm), a nedugo poslije u Madžarskoj garas (3,5 g, oko 27 mm). U Italiji se od XIII. do XV. st. kovao u više kovnica (osobito u Genovi, Firenci i Mlecima) srebrni novac, grosso, nešto vrjedniji od denara; na mletačkom području kolao je i pod nazivom matapan (2,178 g, 20 do 21 mm). Veće su se svote isplaćivale u idealnim novčanim jedinicama: solidus grossorum (12 g) i libra grossorum (240 g). Ti se nazivi javljaju u notarskim ispravama u Dalmaciji. Mjesto matapana kovao se u Mlecima od kraja XIV. st. manji i tanji srebrni grossetto. U Dubrovniku se nasljednik dinara, dinarić, službeno nazivao grossetto; naziv se sačuvao na poluperperi od 1801. s oznakom vrijednosti: GROS-SETTI-VI. U početku XIV. st. proširio se po sjeverozapadnoj Njemačkoj gros tournois, koji je ušao u optjecaj pod nazivom grot (groten) turnos. U to doba kovali su se u Poljskoj grosz, a u nekim njemačkim državama Groschen (Meissner-Groschen, Bauern-Groschen itd.), koji će se vremenski i prostorno vrlo proširiti. U Pruskoj je bio u optjecaju od 1821. Silbergroschen (1/30 talira), a u Saskoj od 1840. Neu-Groschen; bremenski groten vrijedio je u polovici XIX. st. 1172 talira. U Engleskoj se od 1351 (Eduard III.) do 1662. kovao srebrni novac pod nazivom groat (4 pence), po ugledu na njemački Groschen; poslije se kovao kao novac za milostinju. U Bosni se kovao groš (oko 2 g, 23 do 25 mm) 1436–61. U Osmanskome Carstvu postojao je naziv gruš (guruš) za srebrni novac od 40 para. Najstariji poznati gruš kovan je 1687 (19,24 g, 40 mm). Poslije mu je veličina i masa opadala (1810. imao je 4,65 g i 28 mm), a od 1844. kovao se od bakra. U Poljskoj je groš još i danas u upotrebi (1 grosz = 1/100 zloty), a u Austriji je bio zakonsko sredstvo plaćanja do 28. II. 2002 (1 Groschen 1/100 Schillinga).

Citiranje:

groš. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/23513>.