struka(e):
ilustracija
GRAH, Phaseolus vulgaris

grah (Phaseolus), rod biljaka iz por. leptirnjača (Fabaceae). To su zeljaste biljke i grmovi sa sastavljenim listovima, cvjetovima skupljenima u grozdaste cvatove. Rodu pripada oko 150 vrsta, koje većinom potječu iz tropskih krajeva Novoga svijeta. Samo su poneke vrste raširene u južnoj Aziji. Od svih divljih vrsta uzgojivo je u poljoprivredne i dekorativne svrhe njih desetak: npr. Phaseolus vulgaris, Phaseolus coccineus, Phaseolus acutifolius, Phaseolus lunatus i dr. Najpoznatiji je i najrašireniji obični grah (Phaseolus vulgaris), od kojega se kao jelo koriste mlade mahune, nedozrjelo ili zrelo sjeme. Uvezen je u Europu u XVI. st., a danas se uzgaja gotovo u svim zemljama umjerenog i tropskog pojasa. Plodovi su viseće mahune duljine od 10 do 20 cm, različitih boja i oblika, a obično sadrže 2 do 9 sjemenaka, različite krupnoće. Vegetacijsko razdoblje graha traje 70 do 130 dana. Pogoduje mu rahlo, dobro gnojeno tlo i topla klima (temperatura iznad 10 °C). Postoji više stotina različitih sorata. Dijele se na visoke (pritkaši, penjači) i niske (grmoliki, čučavci). Prinosi zrna variraju od 0,5 do više od 2 t/ha, a mahuna 12 i više t/ha. Prosječni sastav zreloga sjemena graha (%): bjelančevine 23,7, ugljikohidrati 55,6, masti 1,9, celuloza 3,9, pepeo 3,7, voda 11,2, a mahuna (%): bjelančevine 2,4, ugljikohidrati 5,5, masti 0,2, celuloza 1,2, pepeo 0,7, voda 90.

Citiranje:

grah. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/grah>.