struka(e):

gimnazija (lat. gymnasium, mn. gymnasia, prema grč. γυμνάσιον: vježbalište), općeobrazovna škola drugog stupnja; općeobrazovna srednja škola. Naziv gimnazija spominje se uz prva sveučilišta u Italiji i Francuskoj (XIII/XIV. st.), pored naziva studium generale, universitas i – u doba humanizma – academia. Od XVI. st. počele su se gimnazijom nazivati i lat. škole s višim nastavnim planom. God. 1503. pavlini su u Lepoglavi osnovali prvu javnu gimnaziju u Hrvatskoj. U XVII. st. u Njemačkoj se gimnazijom nazivala vrsta srednje škole koja je imala karakter sveučilišta. Iz različitih latinskih (katedralnih, samostanskih, gradskih i dr.) škola nastale su u zap. Europi gimnazije humanista, a potkraj XVIII. st. naziv gimnazija dobio je općenitije značenje. Odredbom pruske vlade od 1812. gimnazijama su se proglasile one škole koje pripremaju učenike za sveučilište. Tu odluku prihvatile su i druge njem. zemlje, zatim Austrija i Rusija. Pored naziva gimnazija održali su se pov. nazivi kao npr. lycée (licej) i collège u Francuskoj, odn. liceo (pored ginnasio) u Italiji, public school i grammar school u Engleskoj, athenée u Belgiji te high school u SAD-u. – Pod utjecajem neohumanističkih ideja stvoren je tip humanističke gimnazije koja je ubrzo postala povlaštena općeobrazovna ustanova s pretežno klasično-humanističkom naobrazbom. Taj se tip gimnazije, mijenjajući s vremenom svoju osnovnu strukturu, održao kao klasična gimnazija u mnogim zemljama. Pored nje je već potkraj XIX. st. nastala realna gimnazija, kojoj nastavni plan, za razliku od klasične, obuhvaća više realnih, tj. prirodoznanstvenih predmeta, živih jezika i crtanje.

Citiranje:

gimnazija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/gimnazija>.