struka(e):

enteroviroze (enterovir[us] + -oza), bolesti uzrokovane enterovirusima. Različite su, ovisno o tipu enterovirusa koji je izazvao infekciju. Posljedice infekcije poliovirusom kod prijemčive osobe mogu biti: 1) klinički neizražena infekcija, 2) lakši oblik bolesti (tzv. abortivni poliomijelitis), 3) upala moždanih ovojnica (serozni meningitis) bez paraliza i 4) paralitični poliomijelitis koji je najteži oblik bolesti. Infekcije coxsackie virusima i echo virusima mogu uzrokovati: herpanginu, epidemijsku pleurodiniju (Bornholmska bolest), serozni meningitis, encefalitis, kratkotrajnu febrilnu bolest, tzv. ljetnu gripu, febrilnu bolest s osipom, bolest šaka, stopala i ustiju, tešku opću novorođenačku bolest, miokarditis, perikarditis, akutni hemoragični konjunktivitis itd. U imunološki zdravih ljudi svi oblici enteroviroza, uključujući i one teške (npr. encefalitis s paralizama), imaju obično dobru prognozu. U bolesnika s oslabljenom imunošću, osobito u djece sa stečenim ili nasljednim poremećajem funkcije B-limfocita (npr. spolno vezana agamaglobulinemija) infekcija enterovirusima može biti dugotrajna i katkad smrtonosna.

Citiranje:

enteroviroze. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/enteroviroze>.