struka(e):

enciklopedika, stručna djelatnost i znanstvena disciplina koja se bavi prikupljanjem, odabirom i predstavljanjem znanja u obliku enciklopedija, leksikona i drugih enciklopedičkih djela, kako bi ono bilo lako dostupno širemu krugu ljudi; također enciklopedistika. U uskoj je vezi s leksikografijom, koja se u užem smislu ponajprije bavi jezičnim rječnicima; enciklopedika se često smatra dijelom leksikografije u širem smislu.

Enciklopedička djela pripadaju među referentna djela, tj. priručnike. Za razliku od primarnih izvora informacija, kakvi su npr. znanstveni članci, enciklopedička djela sadrže konsolidirane informacije, tj. odabrane, vrednovane, sažete i prikladno predstavljene informacije, što ih ujedno svrstava među tercijarne izvore informacija. Preteče su suvremenih enciklopedičkih djela, među ostalim, srednjovjekovni glosariji, lucidari, sume i kompendiji. Enciklopedija je enciklopedičko djelo koje u usporedbi s ostalim takvim djelima daje najsveobuhvatniji i najopsežniji pregled ukupnoga znanja (opća enciklopedija) ili njegova dijela (strukovna enciklopedija, nacionalna enciklopedija), pa služi kao samodostatan izvor informacija. Leksikon je enciklopediji slično djelo, no sažetije. Enciklopedičkim se djelima smatraju i enciklopedijski atlasi, koji uz zbirke karata donose i opsežne enciklopedijske članke, biografski leksikoni, koji donose životopise značajnih osoba, te enciklopedijski rječnici, koji su prijelazni oblik između leksikona i jezičnih rječnika, pa je enciklopedijski rječnik kadšto istoznačnica za leksikon.

Osnovna je odlika svih enciklopedičkih djela specifičan (enciklopedički) ustroj sadržaja. Znanje koje se nastoji obuhvatiti podijeljeno je u manje jedinične dijelove – članke, obilježene naslovom članka (natuknica); članci su poredani nekim slijedom (najčešće abecedno, ali i kronološki, konceptualno ili dr.) te međusobno povezani uputnicama. Takav ustroj omogućuje da korisnik sam odabire slijed sadržaja prema vlastitom interesu, pa se enciklopedička djela smatraju pretečom interneta. Ujedno, takav ustroj čini enciklopedička djela osobito prikladnima za objavljivanje u elektroničkom obliku, u kojem u novije doba uglavnom i dolaze.

Iako leksikografija kao djelatnost sastavljanja rječnika u Hrvatskoj ima dugu i bogatu tradiciju, a i samu je riječ enciklopedija prvi upotrijebio u današnjem značenju hrvatski humanist P. Skalić, prva enciklopedička djela javljaju se na ovim prostorima tek potkraj XIX. st. i u prvoj polovici XX. st. Pravi procvat enciklopedika doživljava tek 1950., osnutkom Leksikografskoga zavoda FNRJ (danas Leksikografski zavod Miroslav Krleža), koji je s više od 200 svezaka objavljenih enciklopedičkih djela do danas ostao žarištem te djelatnosti, ne samo u Hrvatskoj već i u svjetskim razmjerima. Enciklopedika kao znanstvena disciplina klasificirana je kao grana informacijskih znanosti; na Filozofskom fakultetu u Zagrebu postoji Katedra za leksikografiju i enciklopediku (od 2004), a najnovije spoznaje objavljuju se u znanstvenom časopisu Studia lexicographica u izdanju Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža. (→ enciklopedija; leksikon; leksikografija).

Citiranje:

enciklopedika. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/enciklopedika>.