struka(e): |

determinizam (lat. determinare: omeđiti, ograničiti, odrediti), stajalište da je svaki događaj, ljudsko htijenje i djelovanje određeno prijašnjim uvjetima i stanjima. Ruđer Josip Bošković je u Teoriji prirodne filozofije (1758) poopćio shvaćanje klasične mehanike da se položaj dviju čestica koje međudjeluju u izoliranom sustavu može s pomoću Newtonovih zakona gibanja odrediti u svakom trenutku uz poznavanje početnih uvjeta. Prošla stanja svijeta uzrokovala su sadašnje stanje, a ono određuje buduća stanja. Taj lanac uzroka i učinaka podvrgnut je strogomu zakonu uzročnosti (kauzalnosti): ništa ne nastaje bez uzroka, isti uzroci u istim uvjetima izazivaju iste učinke i dr. To je stajalište na svoj način izrazio Pierre Simon de Laplace: ako bi u jednom trenutku neki genij poznavao položaje i brzine svih čestica u svemiru i sve sile među njima, tada bi mogao iz jednadžbi gibanja izračunati i pretkazati sva buduća zbivanja. No takav determinizam je srušen razvojem kvantne mehanike i otkrićem determinističkoga kaosa.

Citiranje:

determinizam. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/determinizam>.