struka(e):

aerosoli (aero- + sol), suspenzije čestica krutih tvari ili kapljica tekućine promjera manjeg od 1 μm u plinu. U Zemljinu atmosferu dolaze prirodnim procesima (npr. kondenzacijom vodene pare, vulkanskom aktivnošću, vjetrom) ili ljudskim djelovanjem (npr. izgaranjem fosilnih goriva). Mogu biti anorganskoga (npr. prašina, dim, morska sol, kapljice vode i dr.) i organskoga podrijetla (pelud, spore, bakterije i dr.). Smatra se da aerosoli u atmosferi nastali čovjekovim djelovanjem utječu na promjenu klime i na zdravlje ljudi. (→ aerozagađenje)

U medicinskoj praksi to su tekuće ili praškaste ljekovite tvari raspršene u zraku, stiješnjenom ili tekućem plinu, pohranjene u posudi pod tlakom. Potisni plin istiskuje ljekovitu tvar iz posude i raspršuje ju u obliku fina mlaza, dima ili pjene. Aerosoli se u medicini primjenjuju lokalno kod opeklina, manjih posjekotina, infekcija i kožnih poremećaja. U liječenju bolesti dišnih putova primjenjuju se lokalno na sluznicu, ili općom apsorpcijom i prodiranjem lijeka kroz plućno tkivo (astma). U obliku aerosola raspršuju se i insekticidi, herbicidi te sredstva za dezinfekciju i dezodoraciju prostorija, bojenje pigmentima i lakiranje, gašenje požara, čišćenje, zaštitu metalnih površina od hrđe itd.

Citiranje:

aerosoli. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/aerosoli>.