struka(e):

adenovirusi (grč. ἀδήν: žlijezda + virus), kompleksni DNA-virusi, promjera 70 do 80 nm. Bolesti (adenoviroze) u ljudi uzrokuje najmanje 47 serotipova iz roda Mastadenovirus, a članovi roda Aviadenovirus patogeni su za ptice. Češće obolijevaju dojenčad i mala djeca nego odrasli. U djece najčešće uzrokuju infekciju gornjih dišnih putova uz obično izražene znakove hunjavice (rinitisa). Katkad virus u djece uzrokuje bronhiolitis (upala malih dušnicâ) i upalu pluća. Serotipovi 3 i 7 uzrokuju faringokonjunktivalnu groznicu, koja se očituje vrućicom, upalom spojnice oka i upalom ždrijela. Adenovirusi mogu uzrokovati upalu ždrijela (tonzilofaringitis) i bez konjunktivitisa (upale spojnice). Tada su, osim grlobolje i vrućice, nazočni i hunjavica i kašalj. Adenovirusi katkad uzrokuju infekcije izvan dišnih putova (npr. akutni proljev u djece, hemoragična upala mjehura i epidemijski keratokonjunktivitis). Teška upala pluća ili opća infekcija pojavljuju se u osoba s oslabljenim imunitetom (npr. nakon presađivanja organa ili u bolesnika s HIV-infekcijom). Zasad nema djelotvorna antivirusnog sredstva za liječenje adenoviroza. Postoji cjepivo za serotipove 4 i 7.

Citiranje:

adenovirusi. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/adenovirusi>.