Shetland [še'tlənd] (Shetland Islands [še'tlənd ại'ləndz]; prije Zetland [ze'tlənd]), otočje 175 km sjeveroistočno od obale Škotske; 1468 km², 23 167 st. (2011). Pruža se u meridionalnome smjeru u duljini od približno 150 km. Sastoji se od stotinjak otoka, od kojih je 15 naseljenih (Bressay, Burra, Fetlar, Foula, Mainland, Muckle Roe, Papa Stour, Trondra, Vaila, Unst, Whalsay, Yell, Fair, Housay i Bruray). Otoci su brdoviti (do 450 m u Ronas Hillu na otoku Mainlandu), građeni od pješčenjaka i škriljevaca. Obale su strme, visoke (klifovi) i razvedene, s mnogo zaljeva. Srednja zimska (veljača) temperatura 4,6 °C, ljetna (kolovoz) 14,0 °C. Razvijeno je ovčarstvo (0,3 milijuna grla; izvoz janjadi, mesa, vune), govedarstvo (meso, mlijeko) i ribarstvo (sleđ, lokarda, bakalar; uzgajališta riba i školjaka), a u manjoj mjeri i ratarstvo (krumpir, povrće). Proizvodnja vunenih tkanina i odjeće. Nakon otkrića (1969) obližnjih bogatih ležišta nafte i prirodnoga plina u podmorju Sjevernoga mora (istočnoshetlandski bazen s nastavkom prema norveškoj obali; Brent, Ninian) izgrađen je naftno-plinski terminal Sullom Voe, jedan od najvećih u Europi; u novije doba iskorištavaju se i ležišta plina (Laggan, Tormore, Glenlivet, Edradour) u Atlantskom oceanu zapadno od otočja, koja su plinovodima povezana s pogonom za preradbu plina na obali Mainlanda, kraj terminala Sullom Voe. Najveći je otok Mainland (970 km², 18 765 st., 2011) s glavnom lukom Lerwickom (trajektne linije za Aberdeen na kopnu i Kirkwall na otočju Orkney). Zračne su luke na otoku Mainlandu (Sumbugh, Scatsta i Tingwall). Otoci su međusobno povezani brodskim linijama. – Škotskoj pripada od 1472.
